Na današnji dan 1861. godine rođen je telegraf, tehnologija koja je u svoje vrijeme imala čak i veći utjecaj na način na koji ljudi komuniciraju nego što ga to internet ima danas.

Ta rudimentalna verzija interneta, ne mnogo naprednija od dvije konzerve povezane špagom, toga je dana povezala istok i zapad Amerike, a čast da pošalje prvu telegrafsku poruku pripala je tadašnjem vrhovnom sucu Kalifornije Stephenu J. Fieldu koji je iz San Francisca poslao čestitku predsjedniku Abrahamu Lincolnu u Washington čestitajući mu na uspješno završenom poslu. Samo nekoliko godina nakon što je Amerika ožičena, telegrafska tehnologija proširila se na ostatak Sjeverne Amerike, a uskoro su žice iz Meksika do Kanade omogućavale slanje poruka svih vrsta, demonstrirajući kako takva vrsta komunikacije može pridonijeti poslovanju.

“Bez pretjerivanja, transkontinentalni telegraf izbacio je Pony Express iz poslovanja doslovno jednim klikom telegrafske tipke”, kaže Christopher Corbett, autor knjige “Orphans Preferred: The Twisted Truth and Lasting Legend of the Pony Express.” I zaista, Pony Express koji je započeo s radom 3. travnja 1860. godine, u to se vrijeme hvalio kako može dostaviti pismo iz Sacramenta u St. Joseph u Missouri u gotovo nevjerojatnih deset dana, prestao je s radom devetnaest mjeseci kasnije, onoga dana kada je transkontinentalni telegraf zaživio.

Baš kao što su iPad, iPod i osobna računala iza sebe imala vizionarskog genija Stevea Jobsa, tako je telegraf iza sebe imao Samuel F. B. Morsea. Taj slikar i “povremeni” izumitelj koji se dva puta bezuspješno kandidirao za gradonačelnika New Yorka, u svojim je ranim 40-im, godine 1831., došao na ideju telegrafa. U radovima pohranjenim u Kongresnoj knjižnici stoji da je o telegrafu inspirala rasprava o elektromagnetizmu koja se vodila na jednom putničkom brodu. Do sredine 1830-ih, Morse je razvio kod, seriju točkica i crtica koje će telegrafisti odašiljati, a koje će njihovi kolege na drugom kraju svijeta prevoditi u riječi.

Godine 1840. Morse je patentirao svoj telegraf, da bi četiri godine kasnije putem linije koju je povukao od Washingtona do Baltimore sa 30.000 dolara federalnog novca, i sam poslao svoju prvu poznatu poruku: “Što je Bog učinio?” I tehnologija je dobila zamah. Godine 1845., više od jednog stoljeća prije poznate američke televizijske emisije “America’s Most Wanted,”, u Engleskoj je za ubojstvo svoje ljubavnice uhapšen čovjek izvjesni John Tawell nakon što je policija primila telegrafsku poruku u kojoj je pisalo gdje se skriva. Godinu dana kasnije osnovan je Associated Press koji je počeo prenositi vijesti o američko-meksičkom ratu kombinirajući pritom telegrafsku tehnologiju i stari način kojim se koristio Pony Express čime je ujedno demonstrirao tadašnja ograničenja nove tehnologije.

Do 1860. godine telegraf je ličio na rana vremena mobilnog telefonskog sustava. Samo, umjesto gubitka veze kada se razgovaralo iza neke velike zgrade, telegraf bi gubio vezu ako ste putovali zapadno od Omahe u Nebraski. Od zapadne obale prema istoku poruka je mogla biti poslana samo do Nevade. No, zakon o pacifičkom telegrafu iz 1860. i to će promijeniti, postavši time jedan od prvih akataka savezne vlade koji se bavi telekomunikacijskom politikom. Tim zakonom produžila se linija preko Nebraske kroz Utah i Nevadu povezujući zapad s ostatkom zemlje.

Kao što danas korisnici mobilnih uređaja i društvenih mreža koriste kratice kako bi uštedjeli vrijeme i količinu znakova, tako su i telegrafisti stvorili svoj novi jezik, čudne kratica koje su samo oni i pokoji novinar shvaćali. Sedamdeset i tri, na primjer, značilo je zbogom, dol je broj 30 postavljen na kraju vijest označavao kraj. “Kao da ste na Twitteru”, rekao je povjesničar Bill Deverell, sa USC-Huntington Institute on California and the West.