U povodu objave da je HNB oslobodila sredstva banaka za plasmane u visini od 6,3 milijarde kuna, Matica hrvatskih sindikata u današnjem je priopćenju oštro kritizirala guvernera HNB-a Željka Rohatinskog upitavši zašto je to napravio tek sada.

Izostanak povoljnih plasmana i visoke kamatne stope ključni su problem hrvatskoga gospodarstva jer s visokim kamatama nijedna zemlja nije uspjela izaći iz krize, ocjenjuje se u priopćenju koje je potpisao predsjednik Matice Vilim Ribić. Dok su druge zemlje drastično smanjivale kamate, u Hrvatskoj je visina kamatnih stopa zamrznula gospodarstvo i povećala broj nezaposlenih ljudi. Dio tih ljudi maršira ovih dana po ulicama gradova upirući u svom očaju prst na Markov trg kao izvor problema. Pri tome su prolazili i pored HNB-a, ne shvaćajući da su se tamo trebali zadržati jednako dugo koliko i pred Markovim trgom, ističe Ribić.

Guvernerova odluka trebala bi dovesti do spuštanja kamata, pa je pitanje što je Rohatinski dosad čekao? Danas tvrdi da s ovih 6,3 milijarde kuna nije pomogao Vladi, već gospodarstvu, no zašto to nije napravio ranije jer stotine poduzeća ne može se više vratiti iz stečaja. Rohatinski je postupao po receptima međunarodnih financijskih institucija koje u vrijeme početka krize, kada su krediti najpotrebniji, rade monetarne kontrakcije, a skloni su monetarnoj ekspanziji kada već izlazimo iz krize, tvrdi se u priopćenju.

Već dvije godine javnost, mediji i masno plaćeni bankarski “nezavisni” analitičari upiru prst u hrvatsku javnu potrošnju, iako je ona jedna od najmanjih u Europi. Tvrde da smanjenje kamata nije moguće bez smanjenja deficita pa zato traže smanjivanje plaća i mirovina. Iako se deficit može pokriti i povećanjem prihoda, ne traže oporezivanje banaka ili smanjenje kamatnih stopa, upozorava Matica.

Država je fiskalnim instrumentima mogla prisiliti banke na smanjenje kamata tako da im šteta od smanjenja bude manja od štete dodatnog oporezivanja. Neistina je da bi kapital pobjegao, kao što nije pobjegao ni u Mađarskoj nakon oporezivanja. “Očito postoji sukob između narodne većine i bogate manjine, koja ima financijsku moć i drži neke medije. Manjina ga je osvijestila, većina nije”.

Vlada nije u stanju odabrati stranu, no Rohatinski jest – on stoji na strani financijskog kapitala koji se pod krinkom navodne stručnosti i općih interesa grčevito bori za svoje interese, stoji u priopćenju.

(Hina/pd)