28. rujan 2011.| Ana Blašković

Rezanje rejtinga preskupa je opcija

Javna je tajna da su agencije za rejting pristale zažmiriti do izbora nakon kojih iduća Vlada neće imati sto dana mira za prve poteze čišćenja javnih financija

Da je nudi na prodaju, a ne objavljuje besplatno svaki dan, HNB bi na tečajnoj listi mogao zarađivati konkretne novce. Tečajnica je toliko tražena roba, udaljena tek dva klika mišem od naslovnice HNB-a, da je po hodnicima središnje banke čak od milja zovu "bestselerom". Sasvim je druga priča s malom tablicom na samoj naslovnici pod naslovom "Rejting". Premda ne zahtijeva poseban trud i muku da bi se do njega došlo, rejting nekako ne ruši domaće rekorde gledanosti.

Domaće zasigurno ne, ali strani kreditori i te kako paze na ta tri slova države kojoj su posudili milijarde eura i dolara. Politika u preizbornoj groznici zanemaruje svaku lošu vijest, a medijski prostor pumpa se otvaranjima gradilišta i besmislenim putovanjima iz jednog mjesta u drugo, s jedne tribine na drugu, u nadi za svaki glas. U praznoj blagajni tako se, bez puno razmišljanja, ipak nađe stotinjak kuna pomoći za vojsku umirovljenika... Fiskalni deficit? Koga briga kad su izbori pred vratima? Šest ekonomista Udruge banaka upozorilo je da je proračunska rupa neodrživa. Za potrebe ovoga komentara zanemarit ćemo činjenicu koja bode u oči da upravo te banke najviše kreditiraju vječno gladnu državu i na njoj masno zarađuju. Prinos na državnu obveznicu koja dospijeva 2017. od 6,6 posto iznimno je visok, a CDS-ovi kao mjera opasnosti od bankrota države opipljivo najnestabilniji u okruženju (izuzev Mađarske), što znači da nam je rejting ugrožen, a tržište smatra da smo prerizični da bi nam tako jeftino(!) posuđivali novce. Sve je to vidljivo u toj maloj tablici: dvije od tri agencije drže prognozu rejtinga negativnom, a tek jedna stabilnom, što u prijevodu znači da u idućoj reviziji očekuju njegovo rezanje.Javna je tajna da su agencije za rejting pristale zažmiriti na jedno oko do izbora. Nakon izbora koja god opcija bude dijelila fotelje u Banskim dvorima neće dobiti sto dana mira, već će puno prije toga morati pokazati prve poteze čišćenja javnih financija. Alternative zapravo nema jer je rezanje rejtinga preskupa i politički neprihvatljiva opcija. Dok međunarodnim kreditorima "vise" milijarde eura samo u Grčkoj, ne računajući potencijalno širenje krize, bilo bi dobro da domaći političari konačno shvate da su se pravila igre promijenila.

Niste pretplatnik?

ključne riječi

Moje pretplate

komentari (3)

galico05:51
28.09.11.

E ljudi moji,nema tome puno LJubo Jurčić izjavi da se 5 mlrd. kuna u proračunu troši bez veze..ja mislim da je i više,kada bi se transparentno odradile javne nabave i kada bi se na ovaj način išlo u raščišćavanje stvari
http://pollitika.com/zapo...g-prcim-ti-jarca#comments (s konkretnim slučajevima...ili kao slučaj gđe iz gradskog ureda koja je zavaljal ljude za gradske stanove)

Mislim da bismo odmah mogli uštediti 10 mlrd.kuna što bi moglo proizvesti poreznu reformu bez problema,no da se opet vratim na Ljubu,još bolje bi bilo da nekako potaknemo zapošljavanje za izvoz...a to zna biti teško jer pored volje treba i usklađenost više faktora(dugi niz godina treba imati strategiju obrazovanja,gosp.politike) jer gospodo kod nas je i molekularni biolog višak bez obzira što vani nalazi posao bez problema...nije jedini)
Ako krenu u tip reformi reži npr. 10% svima tada piši kući propalo je...preopćenito bez uklanjanja prepreka u vidu uklanjanja političkih podobnika iz lokalnih i javnih poduzeća(tamo se sklanjaju ne samo radi visokih plaća već da bi ili spriječili ili odradili posao)....

jfact06:52
28.09.11.

Pravila igre između kreditora i kreditoprimaoca se suštinski ne mijenjaju nego se zaoštravaju, a zaoštravaju se na načine:

- Da se budući krediti poskupljuju;
- Da se budući krediti dodatno osiguravaju sa jačim instrumentima osiguranja
- Da se ubuduće kreditor uključuje u upravljanje poslovanjem i/ili upravljanje javnim financijama,
- Itd. itd.

Međutim, ondje gdje sam optimist je činjenica ulaska u EU i otvaranje odnosno razbijanje kreditorskih oligopola ulaskom evropske konkurencije i otvaranje evropskog tržišta kapital.

galico14:15
28.09.11.

Zlobnici bi rekli da je baš dobar kreditni rejtnig uništio Grčku...ali onog trena kada se ukazao u svoj svojoj punini kao lažan...
Ali ipak dobar rejting ih je zakucao za dno...

Odavno smo i mi na istom modelu ekonomije samo što smo na razini javnog duga od 58%(da nije brodogradilišta bilo bi i manje) ,a Grci su na razini 163% BDP-a...

No dobro pročitajte što ljudi na ovom linku kažu...
I da smo imali najbolju ,najnekorumpiraniju vlast završili bismo kroz određeni period na istom problemu

http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=137600

http://www.liderpress.hr/...sehrvatskoga-zvoza_v2.pdf

Skoro 20 godina ovisnosti o stranom novcu( a strani novac -baš kao što kaže Jurčić,dolazi u iznosu koliko procijeni da imamo imovine koju možemo staviti kao kolateral)

Upravljanje tom imovinom ide na obavezu vlasti,odnosno države jer jedino država u očima kreditora može jamčiti za plasirani kapital...

Zato je tih zadnjih 20 godina ispravno reći da je većina privatnog sektora u Hrvata raslo na temelju zaduživanja države(a ne pričati gluposti da privatni sektor hrani javni---no to ne znači da ja ne bih u javnom sektoru napravio pretumbacije,naravno da bih ali na drugačiji način i sa drugačijim ciljem nego li se u miedijima sugerira),a samo 7.5 % je izvozilo...

A ako pročitate intervju sa Ljubom Jurčićem

http://danas.net.hr/intervju-tjedna/

Vidjeti ćete na primjerima kakva društva su uspješna
I započnite napokon konkretno pričati o strukturi potrošnje...






Citiraj Ubaci link Podebljaj tekst Nakosi tekst Podcrtaj tekst
broj znakova: 4000 Pošalji poruku