Hitna pomoć više nema ambulantu u kojoj prima pacijente, već radi isključivo na terenu/PXL
A upravo to se događa u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji gdje je 15. srpnja s radom započeo županijski Zavod za hitnu medicinu te Centar obiteljske medicine (COM). Osim liječnika koji rade na tom području, nedostatne i nepotpune informacije imaju i pacijenti koji nisu upoznati s novim načinom radom. O problemima s kojima se na terenu susreću i jedni i drugi raspravljalo se na tribini održanoj u ponedjeljak, a na površinu su isplivale mnoge nejasnoće. Kako će izgledati liječenje u toj županiji? Obiteljski liječnici ubuduće će morati dežurati vikednom i blagdanima u COM-u, a predviđeno je da zbrinjavaju lakša medicinska stanja koja ne zahtjevaju skrb hitne pomoći, a opet ne mogu čekati radni dan kako bi posjetili svog obiteljskog liječnika. Liječnici koji dežuraju u COM-u obavljat će i kućne posjete, a jedan COM trebao bi pokrivati 25 tisuća stanovnika. Hitna pomoć pak više neće imati ambulantu u koju će pacijenti moći doći već će hitna raditi isključivo na terenu. "Osim što mi nismo dobili točne upute o tome koje su naše kompetencije i što se od nas očekuje, nisu ih dobili niti pacijenti. Bojim se da će stvari izmaknuti kontroli jer nisu do kraja definirane", kaže dr. Gordana Knežević Miličić, predsjednica Županijskog povjerenstva Hrvatske liječničke komore koja je organizirala tribinu. Dodatno ih je uznemirila i činjenica da im je iz doma zdravlja stigao ugovor kojeg su trebali potpisati, a kojim se obvezuju raditi u COM-u.
Dežurstva vikendom
"Dom zdravlja i obiteljski liječnici su dvije ugovorne strane i nitko nas ne može prisliti da potpišemo te ugovore", kaže dr. Knežević Miličić dodajući kako su ugovori poslani bez da ih je itko pitao što o tome misle, slažu li se, imaju li pametniji prijedlog. Kaže kako nije problem da svatko od njih jednom umjesec i pol dana dežura u COM-u, ali da se stvari ne rješavaju na način kao što to radi zdravstvena administracija. Osim pružanja skrbi vikendom i blagdanom od 7 do 21 sat, obiteljski liječnici trebali bi se organizirati i na način da pacijent može doći u drugu smjenu (ukoliko njegov liječnik ne radi) i dobiti potrebnu pomoć. "Od 1. kolovoza primjenjuje se europska direktiva o 48-satnom radnom vremenu. Ako liječnici ne pristanu raditi više od toga, nitko ih na to ne može prisiliti", kaže dr. Mario Malnar, predsjednik Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KOHOM). I dok primarci ističu kako COM-ovi nisu opremljeni dodatni problem je i tko će platiti njihov dodatni rad. "Predviđeno je da liječnik dobije 10 posto na iznos glavarine za preventivne programe, a dio toga trebao bi dobiti za dežurstvo u COM-u. Drugim riječima, to je oko 1500 kuna ukoliko je riječ o standardnom timu što znači da liječnik i sestra rade za 100 kuna po satu što je apsolutno neprihvatljivo", objašnjava Malnar koji je svoje kolege pozvao da ne potpisuju ugovore koje im nude domovi zdravlja.
Eksperiment u zdravstvu
"Jedino što zdravstvena administracija u ovom trenutku može učiniti jest ponuditi obiteljskim liječnicima dobre i kvalitetne ugovore za dežurstva", dodaje Malnar. Reorganizaciju hitne medicine dr. Malnar naziva eksperimentom koji je nezamisliv da se događa u sustavu zdravstva."Dispečeri idu na edukaciju tek u rujnu, a liječnici u listopadu. U Bjelovarskoj bolnici također ne funkcionira objedinjeni hitni prijam. Županiju se upozoravalo da ne kreće u projekt dok nisu postignuti svi preduvjeti, no nisu htjeli slušati jer su htjeli biti prvi", kaže dr. Malnar dodajući kako na ovaj način dovode u pitanje pružanje kvalitetne skrbi za svoje pacijente.
HZZO
Tko je odgovoran?
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Tihomir Strizrep kaže kako su za organiziranje COM-ova zadužene županije, a za organizaciju hitne medicine županija i Hrvatski zavod za hitnu medicinu. "Za rad u COM-u i na preventivnim programima HZZO plaća naknadu ugovornim doktorima u visini 10% glavarine", kaže Strizrep.
Dom zdravlja
Hitna na doradu
Ravnatelj Doma zdravlja Bjelovarsko-bilogorske županije Branislav Ljubić kaže kako je točno da ima stvari koje još treba doraditi, ali da pacijenti to neće osjetiti. "Nije trebalo ukinuti ambulantu u hitnoj pomoći, loše je reguliran status dispečera, a trebalo bi i jasno odrediti što rade timovi hitne pomoći, a tko obavlja sanitetski prijevoz", kaže Ljubić. Što se tiče COM-ova kaže kako su ugovori poslani svim liječnicima, a polovica njih već je vraćena potpisana. "Očekujem do kraja tjedna da će i ostali potpisati kako bi smo mogli izvještaj poslati u HZZO zbog plaćanja tog rada", kaže Ljubić.