Drugi pak upozoravaju da je to gotovo nemoguće, jer je Amerika ovisna o jeftinoj, stranoj nafti. Dvojica stručnjaka za ovu problematiku daju svoje mišljenje. Nafta je sada poskupjela zbog političke nestabilnosti na Srednjem istoku. U prošlosti, cijena je rasla nakon katastrofalnih tornada, ekoloških nesreća ili pak – početkom sedamdesetih – zbog embarga država OPEC-a. I svaki je put u Americi naglasak bio na ovisnosti o stranoj nafti. O tome su često govorili i predsjednici. Posljednja dvojica, George Bush i Barack Obama, u više su navrata naglašavali važnost razvoja alternativnih energetskih izvora.
Thomas Wallin, direktor tvrtke Energy Intelligence, kaže da je administracija predsjednika Obame već na početku svog mandata u tu svrhu izdvojila čak 80 milijardi dolara: "Međutim, problem je u tome što je to bilo učinjeno u trenutku kada je naglasak na državnoj štednji. Danas je zbog toga vrlo teško staviti naglasak na alternativne izvore energije". Državni poticaji ekonomiji, usvojeni 2009., u velikoj su mjeri istekli. Danas u Zastupničkom domu Kongresa većinu ima Republikanska stranka koja nastoji ograničiti državnu potrošnju. Direktor Odjela NASDAQ-a za istraživanje tržišta, Anu Sharma, očekuje da će skuplja nafta uzrokovati žustru političku debatu:
"Govorit će se o novim istraživanjima, razvoju, kao i novim lokacijama za eksploataciju nafte, bušotinama. S druge strane, zastupnici alternativnih izvora govorit će o potencijalu sunčeve i energije vjetra". Međutim, odmah nakon što cijena nafte počne padati, Amerika gubi interes za alternativne izvore energije – upozorava Thomas Wallin:
"Već smo bili u sličnim krizama. I tada se mnogo pričalo i planiralo. A onda, kada bi kriza prošla i situacija postala povoljnija, na alternativne se projekte brzo zaboravi. Znači, ako prošlost daje ikakvu pouku – Amerika će ovisiti o stranoj nafti sve dok je kontinuirano skupa nafta ne prisili da sama poradi na vlastitim, alternativnim energetskim izvorima".
(VOA)