Remont i prijevoz tereta
Promet kontejnera luke Las Palmas je u porastu. Dok je 2010. bio oko 900.000 kontejnera, ove će godine biti veći za barem petinu i prijeći će 1,1 milijun. Inače, u 2007. promet je kontejnera te luke prešao 1,4 milijuna. Ondje već pristaju kontejnerski brodovi kapaciteta oko 14.000 kontejnera. Remont brodova važan je dio poslovanja luke Las Palmas, godišnje više od stotinu brodova koristi suhe dokove, a još toliko ih obavi popravke uz obalu remonta. Naftne platforme i drugi vrijedni plovni objekti nisu više rijetkost u remontu, pa se uprava remonta raduje industriji nafte na zapadnoj obali Afrike. Luka Las Palmas ulaže i u razvoj opskrbe brodova gorivom za pogon njihovih strojeva. Godišnji promet te vrste goriva iznosi dva milijuna tona, a nakon novih investicija promet brodskim gorivom znatno će porasti. I luka Tenerife godišnje ostvari promet gorivom veći od milijun tona. Ako na Kanarske otoke na svom putu za neko od svjetskih odredišta uplove mnogi trgovački brodovi radi opskrbe brodova gorivom, i ako godišnje nekoliko stotina putničkih krstarica posjeti otoke, te ako u luke tih otoka brodovi uplove radi utovara i istovara tereta, razumljivo je da je opskrba brodova gorivom važna djelatnost koja pridonosi gospodarskom razvoju Kanarskih otoka. Luka Las Palmas povezana je s pedesetak luka u dvadesetak afričkih država. Godišnje otoke posjeti više od 450 putničkih krstarica i time pridonesu ekonomiji otoka s oko 100 milijuna dolara godišnje, ili u prosjeku po brodu više od 220 tisuća dolara. Ove će godine kroz luku Tenerife proći oko 860.000 putnika sa brodova i oko 350.000 članova posade, što znači da će samo u tom sektoru luku posjetiti više od 1,2 milijuna osoba. I luka Las Palmas ostvaruje dobre rezultate,lani ju je posjetilo oko 670.000 turista s putničkih krstarica. O Kanarskim otocima uglavnom malo znamo, priče o toj zemlji uglavnom stižu s mora. Površine oko 7500 četvornih kilometara, s nešto više od dva milijuna stanovnika, smješteni su u Atlantskom oceanu zapadno od Afrike, tj. zapadno od granice Maroka sa Zapadnom Saharom. Osamdeset posto stanovnika živi na dva otoka, na Tenerifima i Grand Canariji. Pretežno su rimokatolici, a broj im je u posljednjih trideset godina porastao 55 posto. Ime Kanarskih otoka najvjerojatnije je izvedeno iz latinske riječi 'Insula Canaria', što u znači 'otok pasa'. Premda su pod španjolskom vlašću, imaju svoju vladu. Od 1982. i praktično su autonomna oblast Španjolske sa svojim parlamentom.
Povijest 'otoka pasa'
Mnogi stanovnici Kanarskih otoka vjeruju da su potomci starih Atlantiđana,i da su upravo njihovi otoci ostaci nestale Atlantide. Ondje su ljudi živjeli oko 500 godina prije naše ere, a od 15. stoljeća su praktično uglavnom pod upravom Španjolske uz težnju starosjedioca za neovisnošću. U 15. i 16. stoljeću Kanarski otoci bili su poznati po proizvodnji šećera i vina. Kasnije je proizvodnja šećera stagnirala zbog konkurencije Brazila i Kariba, a proizvodnja vina u 18. je stoljeću pretrpjela težak udarac zbog kuge i bolesti vinove loze. U 19. stoljeću banane su postale važan proizvod otoka i sve do početka 20. stoljeća otočanima su bile glavni izvozni proizvod, kad im je proizvodnju ugrozila konkurencija iz Južne Amerike. Zbog toga su se otočani opredijelili za više vrsta poljoprivrednih proizvoda, a danas su najuspješniji u izvozu rajčica. Iz primjera Kanarskih otoka možemo naučiti da nije dobro osloniti se isključivo na jednu gospodarsku granu. U ovom slučaju to je turizam, jer turiste nije lako privući, ali ih se može brzo izgubiti. Iz područja turizma korisno bi bilo nešto iz pozitivnih iskustava s putničkim krstaricama Kanarskih otoka prenijeti u Hrvatsku. A s druge strane možemo slijediti njihov primjer u želji većeg korištenja vjetra i sunca u proizvodnji električne energije. Iskustva Kanarskih otoka u remontu brodova i opskrbi brodova gorivom za pogon njihovih strojeva bila bi zasigurno od koristi i nama u Hrvatskoj.
Dr. sc. Ivica Tijardović, stručnjak za pomorstvo, autor je knjige 'Practical Ship Stability' i brojnih stručnih članaka u svjetskim pomorskim časopisima