Ne možemo više čekati
Energetski izazovi među najvećima su s kojima se Europa tek treba suočiti. Naša gospodarska konkurentnost u potpunosti ovisi o pouzdanim zalihama energije te fizičkoj dostupnosti energetskih proizvoda i usluga po najpovoljnijoj cijeni. Također moramo odmah djelovati kako bismo spriječili globalno zatopljenje. Usto je na svjetskoj razini konkurentnost sve veća jer nove sile poput Indije i Kine traže sve veći udio u svjetskim izvorima energije te značajno ulažu u nove energetske tehnologije. Sve veća ovisnost Europske unije o uvozu iz zemalja trećeg svijeta također budi zabrinutost, naročito kad je riječ o nafti (85 posto) i plinu (65 posto). Na sve te izazove treba odgovoriti, i to snažnom akcijom. Gospodarska recesija, nedostatak odgovarajućeg sporazuma o globalnim klimatskim promjenama, rastuća potražnja za energijom u zemljama u razvoju te razmjerno visoki troškovi tehnologije za iskorištavanje obnovljivih izvora energije dodatno nam otežavaju posao. U sljedećih dvadest godina u energiju ćemo morati uložiti oko bilijun eura, kako se god situacija razvijala. Ako sredstva pametno uložimo, možemo razviti nove izvore energije, proširiti nabavne mreže, povećati potrošnju obnovljive energije te značajno smanjiti potrošnju energije. No da bismo to ostvarili, sad moramo donijeti odvažne odluke.
Nova strategija za novo desetljeće
Europska komisija stoga predlaže ambicioznu strategiju za iduće razdoblje, koja će stvoriti temelj jedinstvenom energetskom tržištu u Europi i "poeuropiti" energetske politike zemalja članica Europske unije. Državne politike više nisu dovoljne za snažan oporavak i održanje energetske dobrobiti. Svaka odluka koju pojedine zemlje članice donesu utječu na ostale članice. Razlomljena tržišta dokidaju sigurnost zaliha i ograničavaju dobrobit poštene konkurencije, a naša će ulaganja u budućnost biti profitabilna i učinkovita jedino unutar kontinentalnog tržišta. Čuda neće biti. Moramo promicati zajedničku energetsku politiku koja će služiti zajedničkim ciljevima: konkurentnosti, održivosti i sigurnosti zaliha. Prepoznajem pet stupova djelovanja koji će koristiti svim zemljama članicama Europske unije i njihovim stanovnicima.
Naglasak na uštedu energije
Najprije treba istaknuti da postoji golem neiskorišteni potencijal za uštedu energije, koji bi pojedincima i tvrtkama uštedio novac. Kad se suočimo s obvezom da do 2020. godine moramo drastično smanjiti emisiju štetnih plinova i ostvariti ciljeve za povećanje energetske učinkovitosti za 20 posto, akcije vezane za potražnju energije imaju najviše potencijala s neposrednim učinkom za uštedu energije, smanjenje otpada i održanje konkurentnosti. Procjene pokazuju da se prosječna ušteda energije po kućanstvu kreće i do 1000 eura godišnje. Kako bismo to postigli, moramo razviti najbolje načine za uštedu energije i njezino učinkovito korištenje te provesti učinkovite alate. U tu je svrhu Europska komisija ove godine predložila Akcijski plan energetske učinkovitosti te Direktivu za uštedu energije kako bi razjasnila ciljeve za štednju energije i ocrtala inovativna rješenja za trenutne i dugoročne aktivnosti, naročito na području građevine i prijevoza. Prioritet je usmjeriti se na javna tijela koja će pokazati pozitivan primjer i kriterije energetske učinkovitosti primijeniti u svim javnim radovima, uslugama i proizvodima.
Snažna integracija
Jedinstveno energetsko tržište mora biti u potpunosti integrirano. Europsko tržište nudi pravu podlogu za osiguranje pristupa resursima te opravdanje golemih ulaganja koja su potrebna. Ne bismo više trebali podnositi ograničenja koja su se ispriječila energetskim tokovima unutar EU. Državne granice ugrožavaju korist jedinstvenog tržišta, konkurentnost naše industrije i osiguranje temeljnih potreba svim našim građanima. Moramo zajamčiti poštenu konkurenciju, kvalitetu usluge i slobodan pristup. Potpuno i pravilno provođenje zakona Europske unije nužno je. Međutim, prije svega mora postojati odgovarajuća infrastruktura. Vrijeme je da energija dobije usporedivu paneuropsku infrastrukturu, kakvu druge sfere od javnog interesa, poput telekomunikacija i prometa, uživaju već dugo. Do 2015. godine nijedna zemlja članica EU ne bi smjela biti isključena iz internog europskog tržišta što se tiče dotoka energije. To znači da se moramo usmjeriti na konkretne projekte koji su nužni za ostvarenje naših ciljeva: solidarnost, povezano tržište, nove energetske kapacitete, "pametne mreže" i proizvodnju obnovljive energije na velikoj razini koja će biti dostupna svima po konkurentskim cijenama. Također svi moramo izgraditi nove plinovode, kao što je Nabucco, kako bismo uveli raznolikost i pojačali zalihe plina. Europska unija ima ključnu ulogu u provođenju ulaganja i stvaranju temelja da bi ulaganja bila privlačnija.
Građani na prvome mjestu
U nastojanjima uvijek moramo voditi računa o utjecaju na građane. Potrošači bi trebali imati koristi od šireg izbora i iskoristiti nove mogućnosti. Energetske politike moraju biti svjesnije potrošača, a za to je potrebna dodatna transparentnost i informiranost: volio bih kad bi se svi alati, poput Potrošačke kontrolne liste, unaprjeđivali i primjenjivali u širim okvirima. To također podrazumijeva da svi potrošači u svakome trenutku uživaju u temeljnim energetskim potrebama, pa tako i u vremenima krize resursa. Cilj energetske politike Europske unije jest i ostvariti veću transparentnost, pristup kvalitetnijim i širim informacijama, bolje funkcioniranje maloprodajnog tržišta, razvoj odgovarajuće infrastrukture i sigurnosnih mreža za osjetljive skupine potrošača. To je dodatak stalnim nastojanjima da se ostvari veća sigurnost proizvodnje i obrade energije. EU je danas odlučujuća dodana vrijednost za sve građane tako što svim zemljama članicama omogućuje provođenje najviših standarda nuklearne sigurnosti, iskapanju podmorskih izvora nafte i plina te razvoj nove energetske tehnologije.
Pomak prema promjeni tehnologije
Kad je riječ o energetskoj tehnologiji, moramo ujednačiti i proširiti vodstvo Europe. Htio bih razviti europski referentni okvir u kojem zemlje članice i regije mogu ubrzati tržišno prihvaćanje tehnologije. U Europi postoje ponajbolje svjetske tvrtke i istraživački instituti koji se bave energijom i važno je da to vodstvo održimo. Osim provođenja Strateškog plana za energetsku tehnologiju, već smo pokrenuli nekoliko značajnih projekata sa istaknutom dodanom vrijednošću EU - pametne mreže koje čitav dalekovodni sustav povezuju s pojedinim kućanstvima i nude bolji pristup obnovljivim izvorima energije te inovativna partnerstva "pametnih gradova" radi promicanje intergriranih energetskih sustava diljem Europe na lokalnoj razini te lakše uštede energije.
Jačanje vodstva EU u svijetu
Europska unija bi trebala biti poželjan partner u međunarodnim pregovorima. U trenutnoj je situaciji, gdje vanjski partneri mogu "zavaditi i vladati", takvo što neodrživo. Europska unija najveće je regionalno energetsko tržište na svijetu s čak 500 milijuna ljudi te ukupno čini petinu ukupne potrošnje energije u svijetu. U prosjeku uvozimo ekvivalent trima milijunima tona nafte dnevno. Europska unija je također najveći svjetski gospodarski trgovački blok. Moramo iskoristiti svoju geopolitičku važnost u svijetu te uživati u koristi jedinstvenog tržišta. Svaki put kad Europska unija progovara jedinstvenim glasom, na primjer u svezi s međunarodnom nuklearnom suradnjom, ostvaruju se rezultati. Europi treba mehanizam za koordiniranje ciljeva i slanje suvisle poruke vodećim partnerima. Integracija energetskih tržišta s našim susjedima nužnost je koja pridonosi našoj i njihovoj sigurnosti. Međutim, naši međunarodni odnosi moraju otići dalje i ciljati na strateška partnerstva s ključnim partnerima. Zajednička je europska politika snažan temelj za jačanje položaja u teškim pregovorima i osiguranje međunarodnog vodstva.
Vrijeme je za djelovanje
Globalni energetski sustav ulazi u fazu brze promjene, a u sljedećim je desetljećima moguć njihov dalekosežan utjecaj. Sad je vrijeme za djelovanje. Naša strategija s pet stupova u sljedećih će nekoliko godina voditi prema uspjehu. Predstavit ću i niz novih europskih inicijativa kako bismo do 2020. ostvarili zadane ciljeve i unaprijedili sigurnost, održivost i konkurentnost naših energetskih sustava. Uspjeh će uživati naši građani, a odrazit će se i u našem utjecaju u svijetu. Kao što je rekao Jean Monnet: "Ljudi kopne ondje gdje nema vizije." Naša generacija ovu stratešku viziju mora pretvoriti u stvarnost.
Günther H. Oettinger, povjerenik za energetiku Europske unije