Dinamičnost, usvajanje novih znanja, raznolikost i svakodnevni kontakti s ljudima različitih profila osnovne su prednosti bavljenja ovim poslom, smatraju glasnogovornici domaćih kompanija i stručnjaci za odnose s javnošću. S druge strane, kao jedan od ključnih nedostataka svog posla navode stres i manjak slobodnog vremena. Naime, posao glasnogovornika i stručnjaka za odnose s javnošću, suprotno uvriježenom mišljenju dijela javnosti, prilično je naporan, a traje 24 sata na dan, i to sedam dana u tjednu. Percepcija da se svodi isključivo na odnose s medijima potpuno je pogrešna jer odnosi s javnošću, napominju stručnjaci, predstavljaju upravljanje cjelokupnom komunikacijom tvrtke s njenom unutarnjom i vanjskom javnošću. Također, zahtijevaju izvrsnost u poslovanju te konstantnu edukaciju i nadograđivanje znanja. Osim stručnih znanja, svaka osoba koja se profesionalno bavi odnosima s javnošću mora temeljito poznavati sve segmente poslovanja tvrtke, ali i cjelokupnu industriju kojom se kompanija bavi, odnosno tržišno okruženje u kojem djeluje. Prema mišljenju direktorice korporativnih komunikacija Dukata za Hrvatsku i jugoistočnu Europu Elene Wolsperger, bavljenje odnosima s javnošću zahtijeva specifične vještine, a sve osobe koje se tim poslom namjeravaju baviti moraju računati na visoku razinu stresa, pritisaka i neizvjesnosti.
S obzirom na česte neplanirane situacije do kojih može doći, na dnevnoj je bazi, smatra Wolsperger, potrebna velika fleksibilnost, racionalnost i vještina upravljanja vremenom. No, to su ujedno i razlozi zbog kojih, kako navodi, dobro obavljen posao predstavlja još veće zadovoljstvo. S obzirom na kontinuirani trend rasta tržišta, Wolsperger smatra da praktičara odnosa s javnošću u Hrvatskoj u ovom trenutku ne nedostaje, ali je vrhunskih PR stručnjaka i komunikatora malo. Vlasnica PR agencije Abrakadabra Manuela Šola Oršić odnose s javnošću definira kao 'rudarski posao', ali napominje kako bez uloženog truda i predanog rada dobre poslovne rezultate ne treba ni očekivati. Prema njezinu mišljenju, odnosi s javnošću na svjetskoj i domaćoj sceni u proteklih su nekoliko godina pretrpjeli velike promjene. Na njih je, kaže, utjecala primjena novih alata poput weba 2.0, pa učinkovit PR danas znači dvosmjernu, interaktivnu komunikaciju, u kojoj kompanije redovitom kontaktiraju sve svoje publike te odgovaraju njihovim zahtjevima. Tržišni uvjeti sve su kompleksniji, a broj PR agencija stalno se povećava, zbog čega će, smatra Šola Oršić, u konačnici opstati samo najkvalitetnije agencije i stručnjaci.
Manuela Šola Oršić, vlasnica PR agencije Abrakadabra
Manuela Šola Oršić vlasnica je agencije za odnose s javnošću Abrakadabra. Tvrtku je osnovala prije sedam godina, nakon dugogodišnjeg stjecanja iskustva u organizaciji različitih evenata. Uz upravljanje tvrtkom i donošenje strateških odluka, Šola Oršić sa svojim zaposlenicima sudjeluje u poslovima vezanim uz komunikacijski i event menadžment. "Za takvo što potrebna je velika proaktivnost, strateško promišljanje, predanost poslu i poslovna izvrsnost", kaže Šola Oršić. Na ulazak u svijet odnosa s javnošću potaknuli su je prvi poslovi za kompanije koje su poticale kreativnost, razvoj pojedinaca i poslovnu izvrsnost. To je, kaže, pozitivno utjecalo na njezin razvoj i potaknulo želju za pokretanjem vlastitog posla. "Prije svega, odnose s javnošću volim zbog dinamičnosti, raznolikosti i poslovnih prilika koje donosi. Prednost ovog posla svakako je činjenica da nikada nije monoton, da uključuje kontakte s ljudima različitih profila i svjetonazora, od poslovnih ljudi, novinara i urednika, do celebrity osoba. Prednost su i česta putovanja, druženja i zanimljivi eventi, a o uzbuđenju kada se odlično odradi posao i kada je klijent u potpunosti zadovoljan, neću ni govoriti", kaže Šola Oršić. Odnosi s javnošću, smatra vlasnica Abrakadabre, zahtijevaju konstantno ulaganje znanja te poticanje vlastite kreativnosti i proaktivnosti. Uz MBA studij na Cotrugli Business Schoolu, koji trenutačno pohađa, Šola Oršić završila je London School of PR, a osim toga često pohađa edukacije u Hrvatskoj i inozemstvu. "Kontinuirana edukacija jedini je ispravan i ujedno najučinkovitiji način upravljanja razvojem tvrtke. Smatram da je stručno usavršavanje prijeko potrebno, što znači da tvrtke koje to ne omogućuju svojim zaposlenicima griješe i na neposredni način koče daljnji razvoj svog poslovanja", govori Šola Oršić.
Sve ozbiljniji zahtjevi klijenata, objašnjava, prisiljavaju PR agencije na dodatnu edukaciju i razvijanje područja usluga. "Pri tome je vrlo važan segment svakodnevno učenje od klijenata. Takva situacija je na obostranu korist, a najupornijima i najboljima donosi brojne benefite", smatra Šola Oršić.Kada govori o nedostacima odnosa s javnošću, Šola Oršić izdvaja radno vrijeme koje traje 24 sata na dan, sedam dana u tjednu. "Nedostatak je svakako to što PR zahtijeva puno predanog rada, mogla bih reći rudarskog, koji se na prvi pogled ne vidi, ali bez njega rezultata definitivno ne bi bilo", ističe. Odnosi s javnošću, prema njezinu mišljenju, u kratkom su razdoblju od samo par godina, na globalnoj i domaćoj pozornici doživjeli strahovite promjene. "Prije svega, počeli su se primjenjivati novi alati poput weba 2.0, a osim toga struka više ne funkcionira na način da pošaljete priopćenje i čekate dok ono ne izađe u medijima. Učinkovit PR danas je dvosmjerna komunikacija, u kojoj su klijenti redovito u kontaktu sa svim svojim publikama, pa tako i medijima, te odgovaraju na sve njihove potrebe", pojašnjava. Aktualna ekonomska kriza, kaže Šola Oršić, dodatno je zbližila stručnjake za odnose s javnošću i novinare, pa su postali produžena ruka sedme sile. "Bez sumnje novinari i PR-ovci ovise jedni o drugima. Kvalitetnom i profesionalnom suradnjom postiže se učinkovitost i rezultati za obje skupine, pa je samim time ona neizbježna", smatra vlasnica Abrakadabre. Iako ističe da je broj PR agencija prisutnih na tržištu sve veći, u sve kompleksnijim tržišnim uvjetima, zaključuje Šola Oršić, opstat će isključivo one agencije kojima poslovna izvrsnost nije samo prazna floskula.
Žana Goić, direktorica sektora korporativnih komunikacija Ine
Žana Goić direktorica je Sektora korporativnih komunikacija Ine, najveće hrvatske naftne kompanije. Na toj je poziciji nešto više od dvije godine, no ukupno je u tvrtki zaposlena sedam godina. Prema njezinu iskustvu, za dobrog komunikatora nisu potrebna samo stručna znanja nego i dobro poznavanje svih procesa u kompaniji i trendova u industriji, uz stalnu edukaciju. "Kontinuirano usavršavanje pohađanjem seminara ili konferencija, čitanje stručne literature ili razmjena iskustava s kolegama iz struke prijeko su potrebni. Smatram da za ovu poziciju morate biti osposobljeni znanjima nužnim za raznoliko komuniciranje s javnošću, kao i posjedovati vještine i znanja potrebna za razvoj i unapređivanje organizacije", smatra Goić. Odnosi s javnošću, prema njezinu mišljenju, u Hrvatskoj su relativno mlada struka koja se još uvijek etablira. Stoga je potrebno i dalje raditi na pozicioniranju struke u javnosti kako bi se promijenila percepcija da se taj posao svodi isključivo na odnose s medijima. Sektor korporativnih komunikacija u Ini, kako ističe, uključuje odnose s javnošću i marketinške komunikacije. "Za svaku kompaniju izuzetno je važno da kontinuirano komunicira sa svim svojim javnostima. Korporativno komuniciranje služi kao podrška u ostvarenju ključnih ciljeva kompanije. U tom smislu oba područja rada sektora imaju veliko značenje, ali neminovno i odgovornost", govori Goić. Posao direktorice Sektora korporativnih komunikacija, kaže, dinamičan je i složen, a podrazumijeva niz aktivnosti. "Primarno je riječ o odnosima s medijima, no prema potrebi i s određenim udrugama, lokalnim zajednicama i ostalim javnostima. Osim toga, podrazumijeva internu komunikaciju, izdavanje internih i korporativnih glasila, upravljanje web stranicom i intranetom, ali i korporativni marketing koji uključuje planiranje i provođenje oglašavanja kompanije, politike sponzorstava i donacija, planiranje nastupa na sajmovima i stručnim skupovima", navodi Goić, naglašavajući kako iza svih operativnih aktivnosti stoji neizmjeran trud i angažman cijelog tima.
Ističe da se u Ini nastoji posebna pažnja posvetiti razvoju interne komunikacije, što smatraju posebno bitnim u vrijeme krize i velikih promjena, kada je zaposlenicima izuzetno važno pružiti relevantne informacije o poslovanju i planovima kompanije. "Nastojimo unaprijediti dvosmjernu komunikaciju unutar kompanije, za što imamo punu podršku menadžmenta. Ove smo godine npr. uveli Forume zaposlenika u obje Inine rafinerije, na kojima su redovito prisutni članovi menadžmenta, a kada je to moguće i predsjednik uprave. Zaposlenici tako iz prve ruke mogu doznati sve što ih zanima i dobiti odgovore svoja pitanja", kaže Goić. Riječ je, kako navodi, o vrlo dinamičnom poslu koji neprestano pruža nove izazove, informacije i kontakte, a to su ujedno razlozi zbog kojih u njemu uživa. No, posao ima i svoju manje pozitivnu stranu. "Ovo je posao kod kojeg radno vrijeme ne prestaje u 16 sati i radni tjedan ne završava petkom", priznaje Goić. Kada je riječ o odnosu novinara i stručnjaka za odnose s javnošću, Goić naglašava da jedni o drugima ovise, pa je suradnja nužna i poželjna. "Stručnjaci u odnosima s javnošću u kompanijama ili drugim organizacijama zapravo su karika koja povezuje novinare i samu kompaniju. Nedavno smo novinarima s kojima surađujemo poslali kratku anketu kao podlogu na temelju koje bismo htjeli unaprijediti vlastite prakse prema njima. Ispostavilo se da većina vjeruje upravo Službi za odnose s javnošću kao izvoru informacija, a to je lijepa potvrda vjerodostojnosti i angažmana cijelog tima", ističe Goić.
Elena Wolsperger, direktorica korporativnih komunikacija Dukata za Hrvatsku i jugoistočnu Europu
Želimo li se isticati izvrsnošću, neprekidno učenje je nužno u svakoj djelatnosti pa tako i u odnosima s javnošću, smatra direktorica korporativnih komunikacija Dukata za Hrvatsku i jugoistočnu Europu Elena Wolsperger. Na tu je poziciju Wolsperger došla 2007. godine, s mjesta direktorice marketinga i odnosa s javnošću Generalturista. Kombinacija Agronomskog fakulteta i postdiplomskog studija Poslovnog upravljanja na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu pokazala se, kaže, vrlo dobrom u okruženju u kojem trenutačno radi, s obzirom na nužnost ponavljanja i razumijevanja svih segmenata poslovanja. Osim toga, ističe Wolsperger, Dukat mnogo ulaže u edukaciju svojih zaposlenika kroz interne programe i specijalistička usavršavanja te suradnju s vanjskim stručnjacima. "U Dukatu postoji veliko razumijevanje za odnose s javnošću i uopće komunikaciju prema svim našim javnostima. Potrošači i proizvođači mlijeka te investicijska javnost naše se ključne javnosti s kojima razvijamo dvosmjernu komunikaciju", navodi Wolsperger. Ističe i kako je Dukat 1998. godine prvi u mliječnoj industriji, i među prvima u domaćoj prehrambenoj industriji, uveo besplatni potrošački telefon, kako bi osigurao dvosmjernu komunikaciju s potrošačima. Osim toga, navodi, tim veterinara i agronoma u svakodnevnom je kontaktu s proizvođačima mlijeka i kooperantima širom Hrvatske. "Osim savjetodavne funkcije, naši su tehnolozi brz i učinkovit "medij" za komunikaciju s našim proizvođačima mlijeka", smatra Wolsperger. Odnosi s javnošću, prema njezinu su mišljenju vrlo specifični. "Od osoba koje se njima bave, zahtijevaju se određene osobine i vještine koje u sebi ili imamo ili nemamo. Oni koji se u svojoj profesionalnoj karijeri bave ili tek misle baviti odnosima s javnošću, trebaju računati na visoku razinu stresa, pritiska i neizvjesnosti", govori Wolsperger.
Dodaje kako odnosi s javnošću svakodnevno zahtijevaju veliku fleksibilnost, racionalnost i vještinu dobrog upravljanje vremenom, pogotovo s obzirom na niz neplaniranih situacija u kojima se svakodnevno mogu naći. "No upravo nam zato dobro obavljen posao i zadovoljan tim suradnika predstavljaju najveće zadovoljstvo", smatra Wolsperger. Novinari i stručnjaci za odnose s javnošću, kako naglašava, imaju isti zadatak, odnosno prenošenje informacije javnosti. U tom je odnosu, navodi, s jedne i druge strane stoga ključno poštovati profesionalne i etičke standarde te na taj način eventualno manipuliranje informacijama svesti na najmanju moguću razinu. "Odnosi s javnošću relativno su mlada struka te u manjem dijelu poslovne javnosti još uvijek može postojati određena doza nerazumijevanja pa čak i neznanja, a samim time i loših primjera komunikacijskih taktika, rezultata i odnosa s predstavnicima medija", govori Wolsperger. No, ističe i da se sa strane medija može dogoditi poneki primjer upitne novinarske etike, no takvih je primjera, prema njezinu mišljenju, s godinama ipak sve manje. Na pitanje je li za bavljenje odnosima s javnošću važno novinarsko iskustvo, Wolsperger ističe kako nije nužno, ali svakako može biti korisno. "O tome svjedoči određen broj upravo takvih "transfera", iz novinarske struke u odnose s javnošću. No, s druge strane, nerijetko je vrlo ugodno surađivati s vrsnim novinarima i poznavateljima aktualnih prilika, tako da bi njihov eventualni prelazak u neke druge vode bio gubitak za novinarsku struku", smatra glasnogovornica Dukata. Odnosi s javnošću u Hrvatskoj su se, kako ističe, počeli razvijati sredinom devedesetih i od tada bilježe pozitivan trend rasta. Wolsperger smatra kako praktičara odnosa s javnošću u Hrvatskoj u ovom trenutku ne nedostaje, za razliku od vrhunskih PR stručnjaka i komunikatora. "Vjerujem kako će se u budućnosti popraviti i krvna slika hrvatskih odnosa s javnošću, s obzirom na to da smo već danas mnogo uspješniji u odnosu na ne tako davne devedesete", zaključuje Wolsperger.
Luka Rukavina, glasnogovornik Metroneta
Glasnogovornik Metroneta Luka Rukavina tek je nedavno "promijenio stranu". Naime, Rukavina je u Metronet došao prije samo nekoliko mjeseci, i to s RTL televizije, na kojoj je nekoliko godina gradio novinarsku karijeru. Novinarsko iskustvo, kako ističe, omogućilo mu je temeljit uvid u način funkcioniranja medija, novinara i stručnjaka za odnose s javnošću. "Moja pozicija podrazumijeva sav posao koji je vezan uz predstavljanje tvrtke prema drugima, odnosno javnosti ili pak određenim institucijama. Zadužen sam za bilo koji oblik komunikacije koji Metronet u određenom trenutku ima potrebu postići, bilo da je riječ o medijskim upitima oko određenih događaja u našoj tvrtki ili segmentu poslovanja, izvještavanju javnosti o određenim procesima koje držimo važnima ili suradnji s Odjelom marketinga oko bilo kakve vrste promidžbe tvrtke i tako dalje", kaže Rukavina.Na odnose s javnošću Metronet, kako naglašava, gleda kao važan segment poslovanja. "Iz tog razloga postoji Odjel za komunikacije, što u mnogim tvrtkama nije slučaj. Ulaganje u odnose s javnošću tvrtka smatra potrebnim jer drže da je bitno izvještavati javnost o svojim aktivnostima i poslovanju", govori Rukavina. S obzirom na to da je tek nedavno došao na poziciju glasnogovornika, smatra kako je još uvijek rano govoriti o dojmovima. "Mnoge stvari su mi nove, ali baš me zbog toga vesele. U svakom slučaju zanimljivo je vidjeti kako funkcioniraju stvari s pozicije koja mi je dok sam se bavio novinarstvom bila ona "druga strana", osobito ako već postoji neko iskustvo o tome kako funkcioniraju novinari i mediji općenito", kaže Rukavina. Novinarski posao napustio je, kako objašnjava, kako bi iskoristio stečeno znanje i iskustvo i naučio nešto novo.
"Svatko će u bilo kojem poslu pronaći prednosti i nedostatke, ovisno o tome na koji način radi i što očekuje od svog posla. U mom slučaju prednosti su to što je riječ o poslu koji mi je istodobno nešto novo i daje mi priliku da se razvijam, a s druge strane koristim znanja koja sam već stekao", kaže Rukavina, ističući kako nedostatke bavljenja odnosima s javnošću još nije primijetio. "Ima boljih i lošijih dana, kao i svugdje. Ovisno o tvrtki ili instituciji, glasnogovorniku ili novinaru, dobrom ili lošem odnosu, posao će jedan dan biti dobar, a drugi dan možda još bolji ili lošiji. Ako svatko odradi svoj dio posla korektno, nema razloga da stvar ne funkcionira", kaže Rukavina. Na pitanje bi li osobe koje rade u odnosima s javnošću trebale imati novinarsko iskustvo rada u medijima, Rukavina ističe kako nije nužno. "Mislim da ljudi mogu biti dobri u svom poslu bez obzira na prijašnje iskustvo. Ali, jednako tako mogu biti najbolji novinari, a loši glasnogovornici. Iskustvo definitivno može pomoći, ali sve ovisi o tome koliko će pojedinac truda uložiti u posao. Dovoljno je razmisliti o tome kako funkcioniraju mediji, što treba tvrtki u kojoj rade i pronaći rješenje da bi posao kvalitetno funkcionira", kaže Rukavina. Novinari i stručnjaci za odnose s javnošću, prema njegovu su mišljenju ovisni jedni o drugima. "Ako je nečiji glasnogovornik korektan i potrudi se odraditi svoj dio posla, novinarima može znatno olakšati posao. Istodobno, ako želi nešto poručiti javnosti u ime tvrtke koju predstavlja, dobar odnos s novinarima će mu pomoći", objašnjava Rukavina. No, s obzirom na dugogodišnje novinarsko iskustvo, navodi kako postoje situacije, ponajviše u okvirima politike i državnih institucija, u kojima se neke informacije ne žele prezentirati onakvima kakve jesu pa posao glasnogovornika u takvim slučajevima nije baš poželjan. "S druge strane, sigurno ima i slučajeva da novinari javnosti ne proslijede baš sasvim točnu informaciju, nego dodaju malo svog štiha da im priča izgleda i zvuči bolje", priznaje Rukavina.
Daria Dretar, voditeljica pravnih i korporativnih poslova Japan Tobacco Internationala
Pravnica Daria Dretar imenovana je na funkciju voditeljice pravnih i korporativnih poslova Japan Tobbaco Internationala (JTI) u Hrvatskoj u rujnu ove godine. Njezin posao uključuje i upravljanje korporativnim komunikacijama, odnosno posao glasnogovornice. Dretar je, među ostalim, zadužena za komunikaciju s medijima, kreiranje komunikacijske strategije i plana aktivnosti, osmišljavanje i provođenje aktivnosti usmjerene društveno odgovornom poslovanju, kao i upravljanje internom komunikacijom. "JTI odnose s javnošću smatra izuzetno važnim dijelom korporativnog upravljanja. Kako se kompanija razvija i raste, važnost učinkovite komunikacije s javnošću postaje sve veća. Naš cilj je da JTI učinimo prepoznatljivim kao pravi primjer kompanije koja je usmjerena razvoju ljudi i beskompromisno posvećena kvaliteti i drugim vrijednostima koje podupiru naš poslovni uspjeh", kaže Dretar. Dodaje kako njezin posao podrazumijeva odnose s medijima, ali i s državnim institucijama, partnerima i lokalnom zajednicom. "Budući da korporativni poslovi u našoj kompaniji imaju svoje uporište u pravnim poslovima, što je moj poziv i prva ljubav, smatram da je komunikacija logična nadgradnja, koja mi pruža mogućnost daljnjeg profesionalnog usavršavanja", kaže Dretar, naglašavajući da je riječ o izuzetno interesantnoj i dinamičnoj disciplini, što za nju predstavlja izazov i zadovoljstvo. "Prednosti ovog posla su brojne, od stalnog usvajanje novih znanja i iskustava do upoznavanja različitih profila ljudi i rješavanja izazovnih situacija. Jedini nedostatak je manjak vremena, jer mi je ponekad potrebno više od 24 sata na dan da bih stigla sve obaviti. Ali, zaista radim posao koji volim, pa mi ni to nije teško", ističe Dretar.
Stalno usavršavanje, kaže, osnovni je preduvjet za bilo kakvo strukovno i profesionalno napredovanje. Za vođenje pravnih i korporativnih poslova kompanije preduvjet je bio posjedovanje diplome Pravnog fakulteta, a koristile su joj, kaže, i ranije stečene interne edukacije. Kada su u pitanju odnosi s javnošću, Dretar navodi kako JTI provodi intenzivan plan komunikacijskog usavršavanja.Novinarstvo i odnosi s javnošću, prema njezinu iskustvu, komplementarne su discipline i jedna bez druge ne mogu egzistirati. "Bez novinara stručnjaci za odnose s javnošću ne bi mogli plasirati svoje poruke, a bez nas novinari često ne bi mogli doći do informacija koje im trebaju za uspješno obavljanje posla. Uz uzajamno poštovanje i razumijevanje odnos može biti vrlo kvalitetan i obostrano koristan", govori Dretar. Novinarsko iskustvo, prema njezinu mišljenju, može biti korisno u bavljenju odnosima s javnošću jer pomaže u razumijevanju novinarskog posla. "Ali, komunikatori komunikaciji pristupaju s drukčijih pozicija nego novinari, pa novinarima može biti problem ući u korporativne, odnosno institucionalne 'cipele'. Ipak su to dva različita posla, a posao odnosa s javnošću znatno je širi od odnosa s medijima", tvrdi Dretar. S obzirom na krizu koja je pogodila sve djelatnosti, pa tako i odnose s javnošću, Dretar ocjenjuje da je stanje u struci lošije nego ranijih godina. "Međutim, čini mi se da je još uvijek situacija bolja nego u nekim drugim granama tržišnih komunikacija. Naravno, treba proći vremena da se stanje poboljša, ali već se primjećuju neki pozitivni trendovi", smatra glasnogovornica JTI-a. Također, kako ističe, recentna istraživanja upućuju na to da će kompanije povećanje budžeta prvo usmjeriti prema komunikaciji na digitalnim medijima i odnosima s javnošću.
Maja Weber, direktorica Odjela za odnose s javnošću HT-a
Direktoricu Odjela za odnose s javnošću HT-a Maju Weber još su u vrijeme studija privlačile teorije komunikacije, semiologija, semiotika, ikonologija i sve što se ticalo komunikacije, znakova i značenja. "Ranije u sektoru turizma, a sada u telekomunikacijama, i dalje se bavim sličnim temama, odnosno komunikacijom, samo u praksi", kaže Weber. Na današnju poziciju direktorice Odjela za odnose s javnošću došla je nakon pet godina vođenja komunikacija u T-mobileu, koji je u to vrijeme bio tvrtka kći HT-a.Svaki kotačić, ističe Weber, važan je za dobro funkcioniranje cjelokupnog sustava, pa su tako i komunikacije dio ukupne uspješnosti poslovanja HT-a. Odnosi s javnošću, kako naglašava, podrška su svim segmentima kompanije, a funkcionalno položaj imaju unutar CEO područja. "Ako je suditi po širini posla, poziciji i ulaganjima u komunikacije, čini se da kod nas imaju posebnu važnost", smatra Weber. Javnosti najvidljiviji dio posla njezina odjela su rezultati odnosa HT-a s medijima, a kao jedan od problema struke Weber navodi upravo činjenicu da javnost o stručnjacima za odnose s javnošću sudi uglavnom kroz njihovo pojavljivanje u medijima. Stoga napominje da je posao Odjela za odnose s javnošću HT-a puno širi od pokrivanja odnosa s medijima i podrazumijeva poslove podrške u komunikacijama svim dijelovima kompanije, korporativne društvene odgovornosti, pojavnosti kompanije na društvenim mrežama, organizacije događanja ili pak produkt PR-a.
"Svoj posao volim jer je nepredvidiv, nikad dosadan i nosi iznimnu širinu tema kojima se bavim. Dovodi me u kontakt s najrazličitijim javnostima, od gospodarstva, politike, znanosti, kulture, sporta, estrade i akademije pa do humanitarnih inicijativa i vrijednih pojedinaca koji inovacijama, znanjem ili društveno korisnim radom mijenjaju svijet", otkriva Weber. U svom poslu stoga vidi puno više prednosti nego nedostataka. "Konkretno, u mom primjeru, sretna sam što mogu voditi komunikacije u naprednoj, uređenoj firmi koja postiže dobre rezultate i vodeća je ne samo u telekomunikacijama nego je općenito u vrhu domaćeg gospodarstva. Sviđa mi se rad u inovativnoj industriji koja je uvijek korak ispred okruženja. Također, mogu koristiti znanja i iskustva s internacionalne scene i globalne trendove iskušavati u domaćem kontekstu", govori Weber. Kada je riječ o nedostacima, oni su, kaže, uglavnom vezani uz nepostojanje vremena u kojem bi mogla biti potpuno nedostupna.Iako je, kako ističe, kontinuirano usavršavanje izuzetno važno, Weber smatra da je za ovaj posao i te kako važno iskustvo koje se stječe svakodnevno, kroz male i velike krize, promjenjive tržišne okolnosti i stalne globalne mijene u upravljanju informacijama. "Od svih edukacija koje sam prošla, najdragocjenija su mi iskustva iz svakodnevne prakse, ali i rad na međunarodnoj razini, kao jedan od osnivača International Communication Boarda Deutsche Telekom Grupe, ili kao certificirani CIPR predavač u radu sa studentima", navodi Weber. Odnos novinara i stručnjaka za odnose s javnošću, prema njezinu mišljenju, teško je generalno kvalificirati jer uvijek ovisi o kvaliteti pojedinca, njegovu iskustvu i dobroj volji koju ulaže u odnos. "Uvijek ovisimo jedni o drugima, a 'roba' koju razmjenjujemo su informacije. U Hrvatskoj je taj odnos vrlo često pun izazova, no kad se s obje strane nađu profesionalci, pun je obostrane koristi", smatra Weber.