PXL
Poljska brodogradilišta su, otkrio je, u nekim slučajevima dobivala čak 24 tisuće eura godišnje po zaposlenom, što je bilo dvostruko više nego što su zarađivali. Kao najuspješnije brodogradilište izdvojio je ono u Gdanjsku, koje je privatizirano odnosno prodano jednom ukrajinskom investitoru.
Kazao je kako brodogradilišta i njima zadaju puno problema, jer se očekuje njihova privatizacija i restrukturiranje. Opisujući probleme, kazao je kako su stečajevi, privatizacija i otpuštanja bili propisani posebnim zakonom. Iako je bilo prosvjeda, poljski premijer Tusk tada je rekao da mora brinuti o svih 38 milijuna Poljaka, a ne samo o nekoliko desetaka tisuća zaposlenih o brodogradilištima. Tark je izjavio i kako su radnici dobili otpremnine od 40 do 120 tisuća kuna, ali i poticaje za promjenu zaminanja - dok je nekima čak omogućena i pomoć psihologa. Kazao je kako je rezultat bilo potpuno gašenje jednog brodogradilišta, jedno je prodano i prenamijenjeno u industrijsku zonu dok jedno nastavilo uspješno poslovati.
U idućih godinu i pol dana, do ulaska Hrvatske u Europsku uniju, važno je što bolje pripremiti se za članstvo kako bi Hrvatska izvukla što više dobrobiti, rečeno je danas na okruglom stolu "Nakon referenduma - što dalje?" kojega je u Hrvatskom saboru organizirao GONG. "Pristupanje EU nije jednokratan događaj nego dugotrajan proces transformacije društva, svojevrsna tiha revolucija", kazao je šef Delagacije EU u Hrvatskoj Paul Vandoren. Kako bi se Hrvatska što bolje pripremila za članstvo u EU, 1. srpnja 2013. godine, preporučio je hrvatskim građanima da se što bolje informiraju o EU. "Nitko vam neće doći kucati na vrata", kazao je poručivši studentima da traže prilike za stipendije i školovanje, poduzetnicima da istraže poslovne 'niše' i pripreme strategiju poslovanja, tvrtkama da se pritom koriste i iskustvima susjednih zemalja-članica, a vlastima da više novca izdavajaju za ljudske resurse i jačanje upravnih kapaciteta. Hrvatsku je pozvao na sudjelovanje u "oblikovanju EU politika", kao i na konstruktivnu politiku u regiji.
Vandoren je izrazio uvjerenje da će se u idućem razdoblju riješiti i pitanje ugovora u brodogradnji, nastaviti s reformom pravosuđa i borbom protiv korupcije te do kraja riješiti posljedice rata. Posebno je naglasio važnost reguliranja popisa birača uoči izbora hrvatskih predstavnika za EU parlament i lokalnih izbora 2013. Predsjednik Hrvatskog sabora Boris Šprem podsjetio je da je članstvo u EU državama donijelo političku i demokratsku stabilnost i dalo priliku za veći gospodarski rast i bolji standard. "S referendumom priča nije gotova. Tek sad moramo prionuti poslu kako bi izvukli najviše dobrobiti iz EU", rekao je Šprem ocijenivši će se uspjeh hrvatskog članstva u EU mjeriti uspjehom svakog pojedinog građanina u ostvarivanju želja - od obrazovanja do zapošljavanja. Šprem smatra da bi inozemne investicije ubuduće trebali više usmjeriti u proizvodnju jer je u zadnjih 20 godina od 26 milijardi eura oko 80 posto novca uloženo u kupnju banaka, farmaceutske industrije i izgradnju trgovinskih centara, a svega 20 posto u proizvodnju.
(pd)