Praksa ne poznaje sličan primjer križanja sudskih procesa s pregovorima vođenim za spašavanje posrnulih tvrtki od bankrota vlasničkim (il)i financijskim restrukturiranjem, tvrde pravnici. Ježićev je slučaj poseban, objašnjavaju, zbog njegove ambivalentne pozicije: s jedne strane on je vlasnik posrnulog Diokija, tvrtke kojoj je danas prijeko potreban dogovor s Inom (zbog deklokade, rješenja 100 mil. kn duga Ini i isporuke etana zagrebačkoj tvornici Diokija), a s druge je ključni svjedok DORH-a u aferi Ina-Mol. Sanaderova obrana smatra da samo na tom iskazu DORH temelji optužnicu protiv Sanadera za primanje mita od Mola zbog davanja upravljačkih prava Mađarima u Ini te ugovoranja preuzimanja gubitaškoga plinskog biznisa.
Zsolt Hernadi, predsjednik Uprave Mola, izvan dosega DORH-a/PXL
"Nismo još imali prilike vidjeti slučaj poput ovoga, da se najprije otvori krupna korupcijska afera, a da se potom isti sudionici nađu u važnim poslovnim pregovorima u koje je uključena i država", kaže naš sugovornik koji je želio ostati anoniman. Iako Ježić odbija komentirati preklapanje događaja u kojima je odigrao ključnu ulogu dajući iskaz DORH-u na kojem se temelji optužba za korupciju međunarodnih razmjera, u Ini vidi spas za zagrebački dio Diokija. "Taj je pogon nekad radio u sastavu Ine, a njezinu bi kontrolu danas radnici pozdravili", kaže Ježić. Potvrđuje da od Diokija tako mogu nastati dvije nove tvrtke. Pregovori Diokija i Ine odvijaju se na sastancima u koje nije uključen niz vjerovnika, izuzev Vlade, te bez sudjelovanja odvjetnika Marjana Hanžekovića, koji zastupa Ježića. Hanžeković o tome ništa ne zna jer, kaže, ima punomoć od Ježića, ali ne i od Uprave Diokija. Ježić je potvrdio da ga u toj priči nema zaključujući da je ključan spas Diokija, u kojem će on imati minoran vlasnički udjel.
DORH šuti
Od Hernadijeva ispitivanja ništa do ljeta 2013.?
DORH se do zaključenja broja nije očitovao o medijskim nagađanjima da će još dugo imati vezane ruke u ispitivanju Zsolta Hernadija, šefa Mola, u statusu osumnjičenog davatelja mita Sanaderu. Prema tim navodima, DORH bi najranije mogao ispitati Hernadija u ljeto 2013., uz uvjet da Hrvatska tada postane članica EU. Tako bi se aktivirale odredbe o europskom uhidbenom nalogu, pa bi DORH mogao doći do Hernadija. No, i u tom slučaju postoje sumnje da bi mađarska vlast mogla blokirati izvršenje tog naloga. Iako bi to bila iznimka od pravila, nagađa se da bi Hernadi na taj način ostao trajno izvan dosega DORH-a.