10. veljača 2012.| Jadranka Dozan

Povratak privatizaciji bez strateškog cilja

Iako nastavak privatizacijskog procesa nije loša vijest, problem je, uz niz nepoznanica vezanih uz CO i HPB, što se čini da je jedina vodilja krpanje potreba financiranja

Vlada planira privatizacijom prikupiti dvije milijarde kuna. Za toliko bi se trebale smanjiti potrebe zaduživanja u okviru računa financiranja otplata dugova i fiskalnog manjka. Privatizacijski aduti Vlade su Croatia osiguranje (CO) i Hrvatska poštanska banka (HPB), a računa se i s nešto novca od prodaje niza manjih manjinskih udjela. Koliki će se udjeli CO-a i HPB-a prodavati i koliko bi mogla utržiti država, ne zna se.

Jedan znalac iz osiguravateljnog biznisa kaže kako se ne bi upuštao ni u grube računice vrijednosti Croatia osiguranja, jer je to ipak "black box". O njegovoj vrijednosti, kaže, može se govoriti tek uz dubinski pregled. Mnogo zanimljivijim pitanjem smatra način na koji Vlada namjerava privatizirati CO: "Hoće li to biti ozbiljan međunarodni natječaj ili neka netransparentna operacija?". Jasna je aluzija na priče o Adrisu koji bi mogao s milijardu kuna postati vlasnikom približno trećine CO-a. Zasad ima mnogo više pitanja nego odgovora, no CO-ovi konkurenti iza kojih stoje strani vlasnici sigurno će pomno pratiti ima li u toj operaciji grešaka u koracima glede usklađenosti sa standardima EU. I u slučaju najava privatizacije HPB-a mnogo je toga još nejasno. Država izravno ima 51% vlasništva, knjigovodstvene vrijednosti 640 milijuna kuna. Namjerava li Vlada prodati svih 51 posto? Gdje su u toj priči mirovinski fondovi, a gdje EBRD u smislu prodaje/kupnje postojećih dionica (prihod države) i dokapitalizacije novima (prihod banke)? Iz Vlade još ne otkrivaju karte. Iako nastavak odavno zamrlog privatizacijskog procesa sam po sebi nije loša vijest, problem je što se čini da je jedini "strateški cilj" i vodilja krpanje potreba financiranja.

Niste pretplatnik?

ključne riječi

Moje pretplate

komentari (7)

lebowski22:16
09.02.12.

Zašto bi privatizacija morala imati strateški cilj? Nije li privatno vlasništvo strateški cilj sam po sebi? Cros godinama stagnira, dovoljno je usporediti rast bruto premije u državnoj s ostalim osiguravateljskim kućama u zadnjih deset godina. Ali, dobro je ako stagnira, ako dubinsko snimanje ne izvuče neke puno gore kosture iz ormara.

Što se pak tiče HPB-a, jedna riječ: Protega.

I za kraj, hoćemo li spomenuti Podravku? U njoj je strateški cilj dovesti na čelo momka koji je radio tamo kao glavni PR-ovac, što mu je jedino iskustvo u privatnom biznisu, a od kvalifikacija je profesor općenarodne obrane i novinar.

jfact06:41
10.02.12.

Nije bilo teško pratiti i komentirati rad prijašnje vlade. Ovu današnju vlast mnogi je teže pratiti i komentirati, pogotovo ako se zadrže prijašnje optike.
Možda je vrijeme za promjenom optike, pa prodaju,privatizaciju i ostale poteze promatrati i komentirati u svijetlu novih optika.
Nisu li sadašnja prodaja, privatizacija i ostali potezi možda mogući oblici fiskalnog razduživanja, oblici vjerodostojne fiskalne štednje ,oblici poreznog rasterećenje , oblici racionalizacije financijskog zaduživanja ,itd. itd.?
Dajmo im 100 dana, htjeli to oni i mi ili ne!

Pero707:57
10.02.12.


Birali ste reformatore a dobili poreznike :

http://www.index.hr/vijes...ili-poreznike/598310.aspx

Pero708:02
10.02.12.

@ Jadranka ,

Ne radi se tu o privatizaciji .
Tu se radi o rasprodaji obiteljskog srebra kao i 2000.-2003.
Sve će rasprodati , podjeliti Ovisnicima o proračunu koji će sve pojesti i posrati .
Citiraj Ubaci link Podebljaj tekst Nakosi tekst Podcrtaj tekst
broj znakova: 4000 Pošalji poruku