21. veljača 2012.| Jadranka Dozan

Ponude za aranžiranje obveznica do četvrtka, izdanje u travnju

Ministarstvo financija počelo je s pripremama za skori izlazak na inozemno tržište obveznica. Prošlog je četvrtka uputilo poziv nekolicini inozemnih banaka da daju ponude za posao aranžiranja novih obveznica. Rok za njihove ponude istječe ovaj četvrtak, a izdanje je predviđeno za travanj.

U samom pozivu iznos nije čvrsto zadan, ali poznato je da Vlada tim izdanjem cilja prikupiti milijardu eura. Zbog pojačane osjetljivosti cijene na ročnost zaduženja rok dospijeća novih obveznica zacijelo neće biti dulji od pet godina jer je Vladi Zorana Milanovića i iz komunikacijskih razloga stalo da kamata nominalno bude što niža, kažu upućeni tržišni akteri. Dodaju kako je rok od pet godina pogodan izbor i s aspekta dugova koji na naplatu dolaze 2017. godine. O valuti izdanja odluka će se donijeti ovisno o uvjetima pojedine opcije koje će indicirati banke aranžeri. Sadašnje stanje na tržištu upućuje da je izglednije dolarsko zaduženje jer je tržište eurskog duga zbog problema dužničke krize u eurozoni i dalje znatno nestabilnije. Trenutno je i opcija s japanskim jenima u drugom planu mada je s aspekta diverzifikacije i to (bilo) razmatrano. Do predviđenoga novog inozaduženja očekuje se da će agencije za rejting ažurirati svoje ocjene kreditne sposobnosti Hrvatske.

Uz Fitch koji je tu odluku najavio do kraja tromjesečja početkom ožujka tim će poslom u Hrvatsku stići i analitičari Moody'sa i Standard & Poor'sa. Unatoč serijama snižavanja rejtinga europskim zemljama u posljednje vrijeme šanse da Hrvatska zadrži donju ocjenu investicijskog rejtinga (BBB-) nisu male. Planirano smanjenje proračuna i fiskalnog deficita za investitore je ohrabrujuća poruka. Usredotočenost Vlade na zadržanje rejtinga sugerirala je i brzina reakcije na opaske Fitcha o rigidnom tržištu rada i provedbenim rješenjima za najavljene uštede. Vlada je, naime, samo koji dan poslije otvoreno najavila izmjene Zakona o radu. Usto će financijaši reći da se rejting ipak ne spušta istom lakoćom unutar investicijskog ranga i s investicijskog na špekulativni.

Ovaj članak prenesen je iz tiskanog izdanja Poslovnog dnevnika, pretplatite se!

Niste pretplatnik?

ključne riječi

Moje pretplate

komentari (1)

Marx20:05
21.02.12.

A što kažu ti financijaši o povišenju kreditnog rejtinga? Prijelaz preko te tenke crvene linije (mislim iz spekulativne u investicijsku zonu) je Sizifov posao. To jest vrlo, vrlo teško, ali ne i nemoguće - u posljednjih nekoliko mjeseci nekim zemljama u istočnoj i centralnoj Evropi to je uspjelo (na primjer Latviji, Srbiji i Češkoj Republici).

Naime, u Hrvatskoj - gdje se puno toga uvijek radi krivo, posebno kada je u pitanju državna strategija, najvećim dijelom zbog akutnog nedostatka leaderhipa - postavljen je pogrešan cilj: očuvanje, a ne povišenje kreditnog rejtinga. To na prvi pogled izgleda lakši posao, ali je u biti linija manjeg otpora kao posljedica straha od suočavanja sa neugodnim istinama. Hrvatska nema izvoznu privredu na kojoj bi se zasnivao rast i koja bi omogućavala održivost sadašnjeg uvoza. Ostaje, dakle, i dalje ovisna o uvoz kapitala izvana dokle god to bude moguće.

Strani investitori traže predvidljivost, stabilnost i izvjesnost ekonomske a ne improvizacije i "krparenja" - sad ovo, sutra ono.
Citiraj Ubaci link Podebljaj tekst Nakosi tekst Podcrtaj tekst
broj znakova: 4000 Pošalji poruku