Oko 50 posto građana Hrvatske i Slovenije te oko 60 posto građana Srbije smatra da farmaceutske tvrtke gledaju samo na svoju korist. Oko 50 posto građana Hrvatske i Srbije vjeruje da većina farmaceutskih kompanija poštuje stroge etičke i zakonske propise, dok je istog uvjerenja svega 30 posto građana Slovenije. U sve tri zemlje oko tri četvrtine ispitanih smatra da nije u redu da se farmaceutske tvrtke bogate na račun bolesnih, a 55 posto smatra da su farmaceutske kompanije, vođene uglavnom novčanom dobiti, u stanju dovesti u opasnost milijune ljudi. Na tragu takvog stava 15 posto smatra (podjednako u svim zemljama) da bi svijet bio bolji da nema farmaceutskih tvrtki.
Ipak, 60 posto Hrvata i Srba smatra da su farmaceutske kompanije napravile u svijetu više dobrog nego lošeg, dok se s tim slaže 40 posto Slovenaca. U Hrvatskoj veće povjerenje prema farmaceutskim tvrtkama iskazuju Slavonci, stanovnici manjih naselja, starija generacija, umirovljenici, kućanice i NKV radnici, dok su najkritičniji Dalmatinci, Istrani i Primorci, stanovnici velikih gradova, privatni poduzetnici i službenici.
Iako Hrvati i Srbi u većoj mjeri vjeruju (svaki 4. Hrvat, svaki 3. Srbin i tek svaki 12. Slovenac) da su lijekovi stranih tvrtki kvalitetniji, općenito povjerenje u domaće farmaceutske tvrtke veće je u Hrvatskoj i Srbiji u odnosu na Sloveniju (svaki 2. Hrvat i Srbin te svaki 3. Slovenac tvrde da više vjeruju domaćim farmaceutskim tvrtkama). Mladi od 15 do 19 godina u Hrvatskoj, ali i u Sloveniji, u odnosu na starije, skloniji su vjerovati da su lijekovi stranih tvrtki kvalitetniji. Istovremeno, u Hrvatskoj i Srbiji mladi od 15 do 19 i stariji od 60 godina više vjeruju domaćim farmaceutskim tvrtkama u odnosu na srednju generaciju, dok u Sloveniji nema te razlike.
Oko 50 posto Hrvata i Srba smatra da farmaceutske tvrtke vrše pritisak na liječnike da propisuju više lijekova nego što je potrebno, a isto misli 60 posto Slovenaca, pokazuje istraživanje provedeno tijekom lipnja i srpnja. Hrvatski građani stariji od 65 godina više vjeruju u neovisnost liječnika spram pritiska farmaceutskih tvrtki, dok u Srbiji isto vjeruju najmlađi (15-19) i najstariji (60+). U Hrvatskoj su liječnici tradicionalno visoko na ljestvici povjerenja. Hrvati više vjeruju liječnicima (66 posto) nego Srbi (61 posto) i Slovenci (50 posto). U Hrvatskoj liječnicima najviše vjeruju stariji od 65 godina, umirovljenici i kućanice, Slavonci i Ličani.
Što se tiče stava prema lijekovima, svaki drugi Hrvat i Srbin te svaki treći Slovenac smatraju da su većina lijekova otrovi koje treba izbjegavati. Unatoč tome, prema podacima Halmeda (Agencije za lijekove i medicinske proizvode) Hrvati su na lijekove u 2009. godini potrošili 4,61 milijardu kuna ili oko pola milijarde kuna više u odnosu na 2008. godinu.
Kada ispitanici sami procjenjuju koliko mjesečno troše na lijekove, u Hrvatskoj je to prosječno 78 kuna, u Srbiji 74 kune, u Sloveniji 138 kuna. Ovi iznosi odnose se na ukupno prosječno izdvajanje za sve lijekove, a kada procjenjuju koliko od toga troše na bezreceptne lijekove, slika je sljedeća: u Hrvatskoj je prosjek 50 kuna (ili 64 posto ukupne potrošnje na lijekove), u Srbiji 56 kuna (76 posto) te u Sloveniji 106 kuna (77 posto). Drugim riječima, s obzirom na odnos kupovne moći u ove tri zemlje (prema GfK Indeksu kupovne moći, Hrvatska je na 48 posto slovenskog prosjeka, a Srbija na 30 posto) u Hrvatskoj se, a nadasve u Srbiji, na lijekove troši veći udio kućnog budžeta nego u Sloveniji.
U Hrvatskoj osobe u dobi preko 65 godina troše gotovo trostruko više na lijekove u odnosu na osobe između 15 i 44 godine. Uz umirovljenike, najveći su potrošači lijekova kućanice, NKV radnici i službenici, te osobe s ispodprosječnim osobnim prihodima (1.200-3.500 kuna). U Sloveniji je naprotiv potrošnja lijekova veća kod osoba koje imaju natprosječna primanja. Također, više se troši u Pomurju, Posavju, Goriškoj i Obalno-kraškoj regiji.
Istraživanje pokazuje da se u Dalmaciji više troši na lijekove nego u drugim regijama. Također, više se troši na lijekove u selima i četiri najveća grada (Zagreb, Rijeka, Osijek, Split) nego u naseljima veličine 2.000 do 100.000 stanovnika. U Srbiji pak na lijekove više troše u Beogradu i Vojvodini, umirovljenici i kućanice, ali i srednji menadžment te vlasnici malih tvrtki.
(pd)