Čelnici HUP-a Bernard Jakelić i Ivan Ergović s ministrom Goranom Marasom/PXL
Automobile u pravilnik
Tako uz pokrenuto smanjenje stope doprinosa za zdravstveno osiguranje dva posto Maras najavljuje da će do kraja mandata Vlada taj doprinos srezati ukupno 8 posto. Korekcije poduzetnici traže i za priznavanje automobila kao osnovno sredstvo, za što se novim poreznim mjerama tvrtkama više neće davati mogućnost odbijanja pretporeza. "Kaznite one koji to zloupotrebljavaju, no mnogim je poduzetnicima automobil osnovno sredstvo", kazao je Petar Lovrić, predsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika HUP-a. Maras je uzvratio kako o tome ne treba polemizirati, jer će se to pitanje vrlo brzo regulirati pravilnikom Ministarstva financija. Dodatni vjetar u leđa poduzetništvu trebale bi biti i povoljne kamatne stope na razini do tri posto, a kroz programe Ministarstva ove godine usmjerit će se za poduzetničke projekte oko 350 milijuna kuna iz proračuna. Veću potporu trebala bi im dati i Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR), kojoj se povećava kapital za 500 milijuna kuna i od koje će se po Marasovoj najavi očekivati i veće preuzimanje rizika da bi poduzetnici došli do kreditne potpore.
Pomak na tržištu
Naglasak u daljnjem jačanju poduzetničke infrastrukture Maras kani dati i dodatnim jačanjem uloge Hrvatske agencije za malo gospodarstvo (HAMAG). HAMAG-u, najavio je, slijedi povećanje jamstvenog fonda za male poduzetničke kredite, i to za milijardu kuna, koliko je bila i dosadašnja razina za tu namjenu, dakle na dvije milijarde kuna."HAMAG-u treba proširiti ovlasti, omogućiti mu da postane 'one stop shop' za poduzetnike preko kojega će se oni koji imaju dobre projekte povezati s lokalnim vlastima, financijskim institucijama i dobit će svu potporu potrebnu za realizaciju projekata", poručio je Maras. Male je poduzetnike pozvao i na uključivanje u energetske projekte vrijednosti 8 milijardi kuna, koji će u četvrtak biti predstavljeni na Vladi, a koji bi se trebali realizirati u ovoj godini.Poduzetnici su, među ostalim, podržali najave reprogramiranja poreznog duga i mogućnosti otpisa kamata za jednokratnu uplatu ili obročnu otplatu na 36 mjeseci. Ipak, interesira ih i mogućnost duljeg roka na koji bi u ratama mogli plaćati dug, na što je Maras uzvratio kako najprije treba utvrditi interes poduzetnika, a potom donositi nova rješenja. No, najavio je mogućnost još jednog modela za rješavanje dugova, a to je da država preuzme dio odgovornosti i uđe u vlasništvo poduzeća koja imaju perspektivu, a nemaju mogućnost otplate duga. Na upit što će se poduzeti na smanjenju procedura u ishođenju dozvola za rad, Maras je kazao kako je pojednostavljenje tih procesa zadatak Ministarstva graditeljstva, jer sadašnja procedura, koja samo za mijenjanje prostornih planova u prosjeku traje 22 mjeseca, odbija investitore u Hrvatskoj.
ZOR tema za GSV
Kontroverzno pomaganje
I na radnom ručku neizbježna tema bile su izmjene Zakona o radu. Mali i srednji poduzetnici podupiru ulazak u daljnju fleksibilizaciju, ne samo u segment kolektivnih ugovora. No, Maras ih je uputio kako je prostor za razgovor o tome Gospodarsko-socijalno vijeće (GSV), koje danas zasjeda. Nešto je određeniji bio kad su posrijedi blagdani, za čije se smanjenje zauzimaju i iz poduzetničkih redova. "Imamo previše blagdana i tu će se sigurno ići s izmjenama", kazao je Maras, koji je obećao poduzetnicima da će se konzultirati s njima o budućim aktivnostima. "Zauzimao sam se za rasterećenje, a bude li nepravilnosti, mijenjat ćemo odredbe", poručio je poduzetnicima.