21. listopad 2008.| Ksenija Končevski
‘Plavom kartom’ Europska unija vabi kvalificirane radnike
Uvođenjem novog dokumenta Bruxelles želi olakšati promjenu radnog mjesta u Europskoj uniji
Nastojeći privući kvalificirane radnike, ministri Europske unije prošloga su se mjeseca složili o uvođenju “Plave karte”, a kojima bi po uzoru na američku “Zelenu kartu” trebala omogućiti život i rad u bilo kojoj od 27 članica EU. Dužnosnici unutrašnjih poslova i imigracijske politike EU, naime, poručuju da i Europska unija planira stvoriti sustav oblikovan prema modelu američke “Zelene karte”.
Američka “Zelena karta” je identifikacijski dokument koji potvrđuje status stalnog prebivališta stranaca u Sjedinjenim Državama, a također se odnosi na imigracijski proces dobivanja stalnog državljanstva koja vlasniku omogućava imigracijske povlastice, uključujući dozvolu prebivališta i zaposlenja u SAD-u. Kandidati za europsku “Plavu kartu” će, javlja Bloomberg, morati zarađivati 150 posto bruto prosječne plaće u zemlji u koju žele ući, odnosno 120 posto na poslovima za kojima vlada naročito velika oskudica. Nedostatak radnika, među kojima građevinara i tehničara u, primjerice, Njemačkoj i Francuskoj, produbljen je padom nezaposlenosti u posljednje tri godine. Nicolas Sarkozy, predsjednik Francuske koja drži rotirajuće predsjedanje Europskom unijom, unificiranje pravila Europske unije o imigraciji postavio je za jedan od svojih prioriteta. Sarkozy inače želi u Francuskoj uvesti promjene u masi francuske imigracije, pa bi umjesto članova obitelji koji se priključuju svojim rođacima to trebali postati kvalificirani radnici željni popuniti praznine na tamošnjem tržištu radne snage. Vlasnicima “Plave karte” odmah se mogu pridružiti članovi njihove obitelji, prenosi dalje Bloomberg. Nakon osamnaest mjeseci vlasnik tog dokumenta slobodan je preseliti se u drugu zemlju u EU, no pod uvjetom da pri dolasku ponovno podnese molbu za radne dozvole. Djelomično kao rezultat takvih prepreka postotak stanovnika rođenih u inozemstvu s fakultetskom diplomom iznosi 16 posto u Francuskoj, 13 posto u Italiji, prema podacima koje je objavila Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj OECD, u Sjedinjenim Državama 25 posto, u Kanadi 37 posto, a 40 posto u Australiji. Međutim, ministri EU tvrde da jedina neriješena točka o kojoj se tek trebaju usuglasiti je vrijeme kada će direktiva ”Plave karte” stupiti na snagu. Češka, primjerice, inzistira da to ne bude prije svibnja 2011. kada istječu posljednja ograničenja na rad čeških državljana u Europskoj uniji. Budući da nova direktiva mora biti prenesena u nacionalne zakone unutar dvije godine od odluke europskog parlamenta, ionako neće moći stupiti na snagu prije početka 2011. godine. Europska komisija će prije konačne odluke o uvođenju “Plave karte” proučiti izvješće koje bi trebalo biti gotovo do kraja godine. ”Sloboda kretanja u EU jedan je od osnovnih stupova zajednice i ne može biti stavljena pod upitnik”, ustvrdio je europski povjerenik Jacques Barrot. “Na kraju krajeva, postoje sve vrste mjera o kojima možemo raspravljati, a koje članice mogu poduzeti kako bi izbjegle zloupotrebu”, zaključuje Barrot.
Činjenice
Sprečavanje odlaska
Sposobnost svake zemlju da odbije vlasnike “Plave karte” iz druge države usmjerena je i na sprečavanje odljeva kvalificiranih radnika iz zemalja u razvoju. “Neka afrička zemlja mogla bi tvrditi da gubi previše ljudi u određenom području, no mi tada možemo s tog područja prestati prihvaćati kandidate”, objašnjava francuski ministar za imigracijsku politiku Brice Hortefeux.
Zahtjev za vizu
Prema trenutno važećim pravilima, promjena radnog mjesta vrlo je komplicirana. Naime, sada vlasnici radne dozvole u jednoj zemlji moraju napustiti EU i podnijeti molbu za vizu ako žele prihvatiti posao u nekoj drugoj zemlji.