9. siječanj 2012.| Bernard Ivezić

Plaćamo obrazovanje za društvo neznanja

Zagrebačka Ekonomija dobar je primjer kako sadašnji model besplatnog obrazovanja ne funkcionira, jer uz "besplatno" je nužno imati i kvalitetno obrazovanje

Za svaku je pohvalu izjava novoga ministra znanosti, obrazovanja i sporta Željka Jovanovića da će svi u Hrvatskoj u javnim školama i na javnim fakultetima morati imati besplatno školovanje ako redovito ispunjavaju svoje obveze.

Bez obzira na to što neki budućnost vide u komercijalizaciji obrazovanja, činjenica je da nema društva znanja ako se ono može steći isključivo plaćanjem. Jovanović je u tom smislu udario dobar temelj. No, njegova izjava znači i da će porezni obveznici nastaviti financirati sustav koji se samo nazivom približio Europi, a po svemu drugome za njom debelo zaostaje. Najbolji je primjer za to najbogatiji, zagrebački Ekonomski fakultet. Ima dobar imidž, veliku potražnju i visoke cijene. Da nije u državnome vlasništvu, bio bi odličan primjer kako se može zarađivati na visokom obrazovanju. Jedini je problem što ne ispunjava minimum kriterija kvalitete studiranja. Novi se ministar zato ne bi trebao baviti samo površinom, već i kvalitetom visokoga obrazovanja. A ona se ne mjeri politički ili od oka nego jasnim kriterijima. Jesu li studijski programi definirani u skladu s ishodom učenja? Je li selekcijski postupak primjeren te brine li se fakultet o napretku studenata? Ima li dovoljno nastavnika? Provodi li istraživanja? Surađuje li s drugim fakultetima na međunarodnoj razini? Ima li riješene sve stručne službe i financije? Većina ekonomskih fakulteta nije zadovoljila ni taj minimum, a oni se barem razumiju u poslovne procese. Kakva li je tek kvaliteta ostalih fakulteta te, što je još važnije, što to plaćamo mi porezni obveznici?

Niste pretplatnik?

ključne riječi

Moje pretplate

komentari (0)

Citiraj Ubaci link Podebljaj tekst Nakosi tekst Podcrtaj tekst
broj znakova: 4000 Pošalji poruku