Mateja Fanuko, mr. sc., predsjednica Koordinacije tvrtki iz pčelarske proizvodnje, HUP - Udruga malih i srednjih poduzetnika
Neiskorišten potencijal
U odnosu na pašne potencijale Republike Hrvatske i potrebu za oprašivanjem bilja sadašnja razina pčelarstva neadekvatno je razvijena (iskorišteno je maksimalno 10 posto pašnih potencijala). Prema podacima godišnjeg izvješća Hrvatske poljoprivredne agencije za 2009., u Republici Hrvatskoj registrirano je 300.053 pčelinje zajednice kod 3395 pčelara. Od toga tržišni višak proizvede polovina pčelara i plasira ga na kućnom pragu, a svega trećina pčelara proizvede znatne količine koje predaju na otkup ili plasiraju izravno na tržište. Pčelinji proizvod koji na tržištu ima najbolju prođu je med, no njegova je tržišna vrijednost manje značajna od vrijednosti oprašivanja. Pčele su zaslužne za 70-80 posto oprašivanja te su u tom smislu vrlo važne za održavanje ravnoteže ekosistema. Nadalje, dohodak pčelara u razvijenim pčelarskim zemljama u znatnoj se mjeri sastoji od prihoda dobivenih oprašivanjem voćnih nasada, a s aspekta vrijednosti oprašivanje donosi puno veću vrijednost od same proizvodnje pčelinjih proizvoda. Republika Hrvatska ima velike neiskorištene potencijale koji mogu višestruko premašiti sadašnju stvarnu proizvodnju pčelinjih proizvoda, ponajprije meda, a dohodak od oprašivanja gotovo nepostoji. Profesionalno bavljenje pčelarstvom po principu seljenja 200 košnica koje u prosjeku godišnje mogu donijeti po 40 kg meda donijet će četveročlanoj obitelj egzistencijalnu sigurnost i otvoriti mnoge neslućene prilike rada i života s prirodom.
Prilika za izvoz
Europska unija najvažnije je svjetsko uvozno tržište meda. Od ukupne količine svjetskog uvoza oko 40 posto meda uvozi se na tržište Europske unije gdje je najveći potrošač meda Njemačka. Potrošnja meda u zemljama EU iznosi po stanovniku od 3 do 8 kilograma godišnje, a u Republici Hrvatskoj višestruko manje, bez obzira na sve vrijednosti koje sadrži ta zdrava namirnica. Europska unija proizvodi svega 52 posto meda za svoje potrebe, što je velika, ali zasad neiskorištena izvozna prilika za hrvatsko pčelarstvo. Primjerice, Njemačka prosječno godišnje uveze oko 100.000 tona. Pčelarstvo u funkciji jačanja malog poduzetništva ima vrlo velike mogućnosti razvoja i širenja te je tu gospodarsku granu potrebno potaknuti i učiniti što pristupačnijom. Hrvatski pčelari proizvedu otprilike 6000 tona meda godišnje. Proizvodnju je moguće, s obzirom na pašne uvjete, udeseterostručiti i tako ne samo proizvesti veće količine nego i zaposliti minimalno 20.000 radnika. Ulaganja u jačanje pčelarstva potrebna su na svim razinama, od poticanja što veće primarne proizvodnje, jačanja službene kontrole hrane (meda i ostalih pčelinjih proizvoda) na tržištu, preko kontrole porijekla sirovina, kontrole deklariranja i reklamiranja proizvoda pa sve do suzbijanja sivog tržišta koje prema procjenama iznosi čak 100 milijuna kuna godišnje (gubitak samo na PDV-u je 23.000 milijuna kuna). Stoga i pri HUP-u djeluje Koordinacija tvrtki iz pčelarske proizvodnje koja se zalaže prije svega za razvitak pčelarstva kao gospodarske grane, jačanje legalnog tržišta te standardizaciju i kontrolu pčelinjih proizvoda na što ukazuje i najnovija inicijativa koordinacije - formiranje laboratorija s akreditiranim metodama na europskoj razini za službenu kontrolu pčelinjih proizvoda.