Smanjit će se pritisak na kirurge u Vinogradskoj
Ovaj potez ministra potpuno podržava ravnatelj Vinogradske bolnice, prof. dr. Krešimir Rotim, govoreći kako je Ministarstvo zdravstva izradilo cost benefit analizu koja je jasno pokazala da spajanje bolnica ima dva cilja. ‘‘Jedan je racionalizacija poslovanja, osobito pratećih službi, a drugi optimizacija medicinskih struka. Spajanje bolnica je svjetski trend koji se proveo u Velikoj Britaniji, Danskoj i Estoniji’’, kaže dr. Rotim. Naglašava kako je za pacijente važno to da se ništa za njih neće mijenjati, odnosno da se nada kako će dostupnost zdravstvenih usluga biti i bolja nego prije, liste čekanja kraće, a usluga kvalitetnija zahvaljujući većem broju liječnika i objedinjavanjem različitih specijalnosti. ‘‘Građani će i dalje će odlaziti u iste bolnice, istim liječnicima, naravno ako imaju takvu želju ili potrebu, a mislim da će im bit sasvim svejedno hoće li na tabli pored ulaza pisati Klinika za tumore KB Sestre milosrdnice ili samo Klinika za tumore. Pacijentima je jedino važna što bolja i pravodobnija usluga“, smatra Rotim. Uprave u tri pripojene bolnice već su ukinute, kao i Upravna vijeća, a riječ je o ukupno 27 zaposlenika koji su ostali bez upravljačkih položaja. Riječ je o liječnicima, pravnicima i ekonomistima koji će i dalje ostati raditi u bolnici, ali na nekom drugom radnom mjestu. Bolnica, dodaje, sada funkcionira s jedinstvenom upravom koja se nalazi u KB Sestre milosrdnice. Sad im predstoji objedinjavanje financijske službe, službe pravnih poslova, službe javne nabave, prehrane, čišćenja, pranja rublja i tehničke služba koje će jedinstveno djelovati i pokrivati sva četiri lokaliteta.
Otpuštanja nema
‘‘Valja otvoreno reći da nema govora o otpuštanju radnika. Naime, postoji prirodni odljev ili cirkulacija kadrova, pa procjenjujemo da će u idućem petogodišnjem razdoblju neki otići u mirovinu, a drugi možda potražiti posao drugdje. Njihov odlazak nećemo nadoknađivati novim zapošljavanjima već će posao nastaviti obavljati oni koji ostanu, a i s predstojećom informatizacijom bolnice isti posao moći će se obavljati s manje ljudi’’, objašnjava Rotim. Klinika za traumatologiju i Klinika za dječje bolesti već su u potpunosti informatizirale i poslovanje i medicinski dio, a Vinogradska i Klinika za tumore će to učiniti u sljedećih godinu dana. Velike uštede Rotim očekuje provođenjem objedinjene javne nabave za sve četiri bolnice, jer očekuju povoljnije cijene nego ih je imala svaka manja bolnica pojedinačno, a tako ušteđeni novac ostaje u bolnici i ulagat će se u medicinsku opremu i razvoj. Računi pripojenih bolnica su zatvoreni 20. srpnja, a ubuduće će se financirati iz zajedničkog limita koji će HZZO uplaćivati na račun Vinogradske bolnice. ‘‘Odgovornost uprave biti će da na najbolji mogući način rasporedi ta sredstva. Uz to, postoje ozbiljne analize o tome kolike su potrebe pojedinih klinika i svaka od njih dobiva potrebna sredstva. Nema niti govora o tome, da će ove pripojene bolnice biti ukinute ili da će im nešto nedostajati. Naprotiv, ići će se u razvoj tih bolnica. Postoji projekt da se u Klaićevoj, kad to mogućnosti dopuste, izgrade još dva kata pa će se pedijatrija iz Vinogradske preseliti u Klaićevu kako bi na jednom mjestu imali kompletnu pedijatrijsku skrb. Naravno da se ništa ne može napraviti preko noći, ali kako budu stvarani uvjeti pokušavat ćemo mudro i promišljeno objediniti službe na pojedinim lokacijama“, objašnjava dr. Rotim. Objedinjavanje službi provodit će se i u nekim drugim specijalnostima. Primjerice, kirurzi s Klinike za tumore nisu dežurali i velik broj zaposlenika nije bio uključen u hitnu službu. Njihovim uključivanjem, smatra dr. Rotim, smanjit će se dosadašnji veliki pritisak na kirurge u Vinogradskoj, pacijentima pružiti kvalitetnija usluga, a svakako će to biti i kirurzima koji do sada nisu dežurali jedan vid profesionalnog usavršavanja. Također, dodaje, u Vinogradskoj postoji pet traumatologa, a u Klinici za traumatologiju ih je više pa je logično da ćemo tu službu objediniti tamo gdje ih je više, kada se za to steknu uvjeti. Što se tiče pacijenata, kaže, ako je lista čekanja za, primjerice, karcinom rektuma u našoj bolnici dugačka, dio pacijenata ćeprebaciti i operirati u Klinici za tumore ili obrnuto. Uprava bolnice je spremna i donijeti odluku da pojedini liječnici ispomažu druge bolnice.
Nema konzilijarnih troškova
‘‘U ovom trenutku za tim ne postoji veća potreba iako smo mi i do sada, kada smo bili odvojene bolnice, radili na više mjesta. Primjerice, u Klinici za traumatologiju nije bilo neurokirurga, a kada je postojala potreba zvalo se liječnika iz neke druge bolnice koji je imao ugovor o djelu. Klinika za traumatologiju imala je na platnom spisku 18 konzilijarnih liječnika iz drugih bolnica kojima se plaćalo da dolaze u tu ustanovu. Sada je taj trošak nepotreban jer se to sve može organizirati unutar bolnice’’, objašnjava dr. Rotim. Dodaje kao je tu riječ o optimizacija medicinskih službi odnosno da se posao što ravnomjernije rasporedi i da se može pružiti što kvalitetnija usluga. Uostalom, s većim brojem ljudi, kaže, služba se može bolje organizirati pa se ne moraju plaćati skupi prekovremeni sati, a umjesto dežurstava može se organizirati rad u smjenama. Racionalizacija javnih bolnica je izazov u političkom i upravljačkom smislu jer zahtijeva kreativni kompromis između tehnički optimalnog i politički prihvatljivog modela organizacije bolnice. Restrukturiranje bolnica je zasigurno jedan od najizazovnijih aspekata zdravstvene politike, gdje valja izbjeći sve zamke puke političko-administrativne integracije i učiniti strukturalne promjene u cilju uspješnijeg poslovanja bolnice i pružanja kvalitetnije medicinske usluge korisnicima. Budući da se na tom putu mogu ponekad očekivati I otpori unutar bolnice ali i moguće kritike i strahove javnosti, mahom radi neinformiranosti, osobitu pažnju valja posvetiti komunikaciji sa zaposlenicima, medijima, sindikatima, političarima i drugim zainteresiranima, uz potpunu transparentnost svih postupaka i otvorenost prema javnosti ali uz potpunu odlučnost i posvećenost ciljevima reforme. Uvjeren sam da objedinjena KB Sestre milosrdnice ima stručno-medicinske i znanstvene potencijale postati lider na tržištu pružanja bolničkih usluga u Hrvatskoj i perjanica hrvatskog zdravstva, a sve na dobrobit naših pacijenata.
Kako do ušteda
Dr. Krešimir Rotim
Princip svi za sve
Dr. Rotim ističe kako spajanje bolnica nije samo na deklarativnoj razini, a kao primjer navodi raspisivanje natječaja za kupovinu nove opreme. ‘‘Na neki način je Ministarstvo i računalo na ovaj projekt, a prvi korak je bio otvaranje magnetske rezonance u Klaićevoj bolnici koja nikada nije imala takav uređaj nego je djecu, odvozila u druge ustanove i plaćala tu uslugu. U tijeku je i nabava dva linearna akceleratora i uređaja za brahiterapiju, od kojih će jedan biti instaliran u Klinici za tumore, a drugi u Vinogradskoj i sve to sa ciljem smanjenja listi čekanja. U tijeku je i natječaj za kupovinu najmodernijeg CT uređaja za Kliniku za tumore. A budući da smo sad jedinstvena bolnica, svi ti aparati bit će na raspolaganju pacijentima iz svih četiriju bolnica“, kaže dr. Rotim.
Predstojnici klinika
Umjesto ravnatelja, pripojene bolnice ubuduće će imati predstojnika klinike koji će obavljati medicinski dio posla, a u Klaićevoj će biti imenovana dva predstojnika - za pedijatriju i za dječju kirurgiju. Tko će biti novi predstojnici u ovom trenutku nije želio otkriti tek je rekao kako se provode konzultacije i kako u bolnicama postoje kvalitetni ljudi koji su i do sada obavljali taj posao. Dosadašnji ravnatelji, koji su i vrhunski liječnici, nastavit će raditi i svoj liječnički posao, a dio ljudi iz uprava tih bolnica će i dalje biti uključeni u rad menadžmenta bolnice“, kaže dr. Rotim.
Članak 54.
Bolnice u vlasništvu grada
Upravna vijeća pet zagrebačkih bolnica do kraja tjedna trebala bi donijeti odluku hoće li bolnice potpisati ponuđene ugovore o poslovno-tehničkoj suradnji. No, u Gradskom uredu za zdravstvo ističu kako je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje protuzakonito raskinuo ugovore koje su te bolnice imale s HZZO-om.
Strah za plaće
HZZO se poziva na članak 54. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, no to nikako ne može biti zakoniti razlog za raskidanje ugovora. ‘‘Naime, te bolnice nisu prestale postojati’’, objašnjava zamjenica pročelnika dr. Lidija Hrastić Novak. Iako su zaposlenici tih bolnica u strahu da neće dobiti plaću za mjesece koji sljede budući da trenutno ne postoji nikakv ugovor o financiranju, a ravnatelji se boje da neće moći financirati rad bolnica, dr. Hrastić Novak ističe kako je u prijašnjim ugovorima s HZZO-om navedeno da se bolnicama rad plaća u roku od 90 dana. Drugim riječima, bolnice bi u ovom mjesecu trebale dobiti novac za posao obavljen u svibnju što znači da financiranje ne bi trebalo biti u pitanju do rujna. Do tada, nadaju se sve strane, trebao bi se postići i konačan dogovor.