Privredna banka Zagreb objavila je novi broj publikacije PBZ tjedne analize, u kojoj između ostalog donosi i pregled najvažnijih makroekonomskih podataka objavljenih u proteklom tjednu. Evo što je po izboru PBZ-ovih analitičara obilježilo protekli tjedan:

• Prva procjena za prvi kvartal 2013. ukazuje na pad BDP-a eurozone od 0,2% (EU27 -0,1%) u odnosu na prethodni kvartal – rezultat bolji od -0,6% zabilježenih u posljednjem prošlogodišnjem kvartalu nije bio dovoljan da eurozonu izvuče iz recesije. U odnosu na isto razdoblje 2012. pad BDP-a u eurozoni iznosio je 1,0%, a u Uniji 0,7%. Međugodišnji rast BDP-a zabilježen je u Letoniji (+5,6%), Litvi (+4,1%), Rumunjskoj (+1,3%), Estoniji (+1,2%), Slovačkoj (+0,9%), Velikoj Britaniji (+0,6%) te Bugarskoj i Poljskoj (+0,4%). Najsnažniji pad zabilježen je u Grčkoj (-5,3%), Cipru (- 4,1%), Portugalu (-3,9%) te Italiji (-2,3%). Pad od 2,0% bilježe Španjolska i Finska, dok je Češka zabilježila pad od 1,9%, a Nizozemska od 1,3%. Pad između 0,5 i 0,3% bilježe Belgija, Francuska, Njemačka i Mađarska. Sredinom sljedećeg tjedna DZS će objaviti i prvu procjenu kretanja BDP-a za Hrvatsku.
•  Industrijska proizvodnja eurozone u ožujku je porasla 1,0% u odnosu na veljaču 2013., dok je u EU27 porasla 0,9%. U odnosu na ožujak 2012. industrijska proizvodnja u eurozoni bilježi pad od 1,7%, dok je u EU27 pad iznosio 1,1%. Prema trenutno raspoloživim podacima, rast na mjesečnoj razini bilježi 16, a pad 7 zemalja članica, pri čemu je najveći rast zabilježen u Portugalu (+5,3%) i Nizozemskoj (+4,5%) dok je najveći pad zabilježen u Sloveniji (-2,9%) i Bugarskoj (-2,3%). Na godišnjoj razini rast je ostvarilo 11 zemalja isto kao i pad, dok je proizvodnja ostala nepromijenjena jedino u Velikoj Britaniji. Najsnažniji međugodišnji pad proizvodnje zabilježili su Luksemburg (-6,9%), Italija (-5,2%), Irska (-4,1%) i Bugarska (-3,6%), a najveći rast Nizozemska (+11,1%), Litva (+8,4%), Estonija (+7,1%) i Malta (+6,0%). Podsjećamo da je Hrvatska u ožujku zabilježila rast industrijske proizvodnje od 1,9% te 4,1% na mjesečnoj, odnosno godišnjoj razini.
• Godišnja stopa inflacije spustila se u travnju na 3,3% kako slabe sezonski učinci rasta cijena hrane, zatim bazni učinak povećanja opće stope PDV-a (PDV je povećan u ožujku prošle godine), a i zahvaljujući nižim cijenama odjeće i obuće te goriva. Najveći doprinos rastu na godišnjoj razini došao je od viših cijena hrane (1,5 postotni bod), zatim električne energije (1,1 p.b.) i plina (0,6 p.b.), dok su niže cijene goriva doprinijele s negativnih 0,4 p.b., a odjeće i obuće s -0,3 p.b.. Kako od sljedećeg mjeseca nestaje i učinak povećanja cijena navedenih energenata, očekujemo nastavak popuštanja inflatornih pritisaka.
• U ožujku je broj izdanih odobrenja za građenje ponovno zabilježio pad i to od 24,6% u odnosu na isti mjesec lani. Ukupno je tako u prvom kvartalu ove godine izdano 21,8% manje odobrenja nego u istom razdoblju 2012. Broj izdanih odobrenja za zgrade smanjen je za 25,8%, a za ostale građevine 3,1%. Predviđena vrijednost radova u prvom kvartalu smanjena je za 7,8% pri čemu je vrijednost radova na zgradama smanjena 8,8%, a na ostalim građevinama 6,7%.
• U prvom kvartalu 2013. u odnosu na isto razdoblje 2012. vrijednost otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva pala je za 2,9%, pri čemu je vrijednost prodaje pala za 1,1%, a otkupa za 8,8%. Istovremeno prosječne proizvođačke cijene poljoprivrednih proizvoda porasle su 3,7% u odnosu na isto razdoblje 2012. odnosno 15,5% u odnosu na 2010. Cijene dobara i usluga za tekuću uporabu (Input I) porasle su 5,8% u odnosu na prvi kvartal 2012., odnosno 25,2% u odnosu na 2010. godinu.