Mirela Bartolec / PXL
Sajam je namijenjen prvenstveno poslovnoj publici i traje do 30. rujna. Zagrebački poslovni tjedan otvorio je Ivan Bubić, državni tajnik za robne zalihe i financije Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva. Mirela Bartolec, voditeljica podružnice Zagrebačkog velesajma podsjetila je da je ZG7 dio nove jesenske sheme sajmova nastale na “temelju specifičnih zahtjeva tržišta, izlagača i samih posjetitelja i kojom se dosadašnji tradicionalni Jesenski međunarodni zagrebački velesajam razdvojio u dva odvojena rujanska termina.”
Emat je specijalizirani sajam zaštite okoliša u okviru kojeg će se održati skup pod nazivom “Otpad je korisna sirovima, a ne smeće“ koji organiziraju dvije podružnice Zagrebačkog holdinga, Čistoća i ZGOS. Interprotex je jedini specijalizirani bienalni sajam u zemlji s područja zaštite osoba i imovine, a održava se pod pokroviteljstvom Ministarstva unutarnjih poslova RH, dok je partner sajma Hrvatski ceh zaštitara. Osim toga održat će se i deveti put međunarodno natjecanje ekipa hitne medicinske pomoći – CroRescue.
Specijalizirani sajam Energetika na kojem se posebna pozornost ove godine posvećuje obnovljivim izvorima energije, održava se pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva. U srijedu će se održati Dan energetike i stručni skup sa temom “Hrvatska u zajedničkom europskom energetskom sustavu“ tijekom kojega će se pokušati utvrditi spremnost hrvatskih tvrtki i institucija za nastup na zajedničkom europskom energetskom tržištu. Investitori su dosad pokazali veliki interes za projekte obnovljivih izvora energije, rekao je Bubić i dodao kako je u Ministarstvu gospodarstva u posljednje četiri godine prijavljeno više od 850 projekata i izdano rješenja za 566 projekata. Bubić kaže da su u projektima zastupljene sve vrste energije, od sunčane (148 projekata), energije vode (106 projekata hidroelektrana) do biomase (91 projekt).
Hrvatskoj je, rekao je nadalje Bubić, do ulaska u EU na raspolaganju u okviru predpristupnog programa IPA, 75,26 milijuna eura. Ova pretpristupna pomoć namijenjena je za jačanje konkurentnosti te poticanja razvoja i rasta poduzetništva. Mogućnost financiranja hrvatskih gospodarstvenika nastavit će se i nakon pristupanja i to iz neusporedivo većih sredstava, odnosno onih koja su namijenjena državama članicama. Danom ulaska u EU Hrvatska dobiva pravo za korištenje strukturnih fondova, a to su Europski fond za regionalni razvoj i Europski socijalni fond te Kohezijski fond. To konkretno znači da će u prvih šest mjeseci članstva biti dostupno 800 milijuna eura. Zatim, za prve dvije godine članstva Hrvatska bi trebala dobiti financijsku omotnicu vredniju od 3 milijarde eura, dodao je Bubić. Strateška područja ulaganja u tom i budućem razdoblju bit će upravo ona koja su važna za razvoj hrvatskog gospodarstva i poticanja zapošljavanja, a u skladu su s politikama Europske unije. Ona svakako između ostalog uključuju i zaštitu okoliša, energetiku, tržište rada itd.
Bubić je nadalje pobrojao primjere velikih konkretnih projekata koji se trenutačno financiraju iz pretpristupnih instrumenata, a to su primjerice “Poboljšanje sustava vodoopskrbe i odvodnje i izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u Kninu” vrijednog 15,6 milijuna eura, od čega se iz pretpristupnog fonda IPA pokriva 8,7 milijuna eura. Niz je sličnih primjera u ostalim hrvatskih gradovima, recimo u Karlovcu, Slavonskom Brodu i Drnišu. U sektoru gospodarenja otpadom primjeri su ulaganja u regionalne i županijske centre za gospodarenje otpadom (Bikarac kod Šibenika, Marišićina kod Rijeke ili Kaštijun kod Pule), kazao je državni tajnik Bubić.