Katarina Ott / PXL
Ott zamjećuje da se u Vladinim smjernicama umjesto detaljnih tabela koje bi prema Zakonu o proračunu morale sadržavati, za rashode npr. nudi tek jedna tablica od dva retka (ukupni rashodi i u postotku BDP-a)! "Budući da nedostaju konkretne tabele nemoguće je komentirati ostvarivost ciljeva zacrtanih u deskriptivnom dijelu smjernica. Zainteresirani - a to bismo trebali biti svi mi - mogu sad raspravljati samo o temama kao što je definicija dječje hrane ili za koliko će im se kuna povećati ili smanjiti neto plaća. A istovremeno, nemoguće je procijeniti na temelju čega se predviđa da će prihodi od poreza na dobit porasti baš 35 posto ili od poreza na dohodak 21 posto u odnosu na prethodnu godinu. Ta bi predviđanja možda bila jasnija da je ponuđeno i ostvarenje, a ne samo plan proračuna za 2011., no nažalost nije", ističe Ott.
Kaže kako je još teže shvatiti kako ostvariti gospodarski rast na temelju snažnog rasta bruto investicija javnih poduzeća, kad se zna da su ta poduzeća, odnosno trgovačka društva od posebnog državnog interesa 2009. ostvarila ukupni neto gubitak od 3,5 milijardi kuna. Napominje kako je prethodna Vlada odlučila da se izvješća o poslovanju javnih poduzeća više ne moraju podnositi Saboru, pa zainteresirani sada novije podatke moraju tražiti na web stranicama tih tvrtki, Fine i Zagrebačke burze.
Na taj se način može zaključiti da su društva 2010. bila u neto plusu od 2-3 milijarde kuna, prije svega zahvaljujući HEP-u i INI, pa je upitno može li se očekivati da će "generirati minimalno 8 milijardi kuna investicija više nego u 2011."? "Budući da se procjena rasta BDP-a u 2012. temelji prije svega na rastu investicija u javnom sektoru, a projekcija smanjenja rashoda nije uopće razrađena valja pričekati prijedlog proračuna da bi se moglo išta zaključiti", ističe Ott.
Valja se, dodaje, nadati da će nakon ovih silom prilika na brzinu izrađenih Smjernica, ovo biti prva Vlada u hrvatskoj povijesti koja će sredinom lipnja 2012. ugodno iznenaditi javnost kvalitetnim smjernicama makroekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2013-15., kratkim pojašnjenjem tih smjernica za građane i njihovim upućivanjem u Sabor.
"Držeći se Zakonom o proračunu propisanog kalendara i sadržaja svih proračunskih dokumenata - smjernica ekonomske i fiskalne politike, vladinog prijedloga proračuna, izglasanog proračuna, izvješća tijekom godine, polugodišnjeg izvješća, godišnjeg izvješća i izvješća državne revizije - uz istovremeno objavljivanje građanima prilagođenog svakog od tih dokumenata, Vlada bi bitno popravila fiskalnu transparentnost. A bolja fiskalna transparentnost bi mogla pridonijeti smanjenju korupcije, povećanju efikasnosti javnog sektora, odabiru i primjeni boljih javnih politika, privlačenju investicija i povećanju povjerenja u Vladu", ističe ravnateljica Instituta koja, uz osvrt na prijedlog mjera i smjernica za izradu proračuna za 2012. godinu, u aktualnom osvrtu IJF-a detaljnije pojašnjava smisao i svrhu smjernica makeoekonomske i fiskalne politike na temelju kojih se izrađuje i donosi proračun te općeprihvaćena načela dobre prakse.
(Hina/pd)