Malo optimizma
U osiguravajućoj grupaciji, s obzirom na aktualno stanje u ukupnom gospodarskom okruženju, zapravo ocjenjuju da je ugovaranje premije u prvih devet mjeseci 2011. donijelo malo optimizma jer je ovogodišnji rezultat nešto bolji nego učinak koji su iskazali u istom mjesecu 2009. godine. Te godine premija u životnim osiguranjima u odnosu na rujan 2008. bila je manja 3,2 posto, a ukupna premija dva posto. Valja možda podsjetiti i da je u rujnu te 2009. u odnosu na rujan 2008. ukupna premija ugovorena na hrvatskom tržištu bila manja za 150 milijuna kuna. Ukupna premija koju su osiguratelji ugovorili za devet mjeseci 2009. iznosila je 7,23 milijarde kuna, dok je u istom razdoblju 2008. bila veća od 7,38 milijardi. Nije doista poslovni alibi s kojim bi se osiguratelji mogli ponositi, no činjenica da je spomenuti premijski pad od 150 milijuna kuna ove godine unatoč daljnjim udarima recesije dijelom ublažen, zapravo gotovo prepolovljen na 84 milijuna kuna, daje branši ipak određenu dozu optimizma u očekivanju konkretnije stabilizacije tržišta čime se mnoge djelatnosti u nacionalnom gospodarstvu i dalje ne mogu pohvaliti. Kada u siječnju 2012. zbroje ukupan ovogodišnji učinak, osiguratelji neće moći govoriti o novom rekordu poput onoga iz 2008. kada je sveukupna premija na nacionalnom tržištu bila veća od 9,6 milijardi kuna.
Gubici u krizi
Uspije li industrija, stisnuta škarama višegodišnje krize u kojoj je izgubljeno više od 150.000 radnih mjesta, ponoviti prošlogodišnji rezultat i za ovu 2011., to će biti dobar pokazatelj i potvrda da se treba nadati oporavku tržišta. Osiguratelji stoga ove jeseni svoja očekivanja već prebacuju u iduću godinu od koje očekuju bolji poslovni rezultat. Ako ne odmah u prvom tromjesečju, onda u drugom polugodištu 2012. godine. Nadaju se financijskom buđenju tržišta. Međutim, osim očekivanja koja polažu u rast osnovnih gospodarskih parametara koji bi potaknuli i potražnju za policama osiguranja nužne su nove strategije u čijim kreacijama uz osiguratelje moraju sudjelovati i još neke, primarno državne institucije koje u proteklom razdoblju ovoj djelatnosti nisu pružale logistiku kakvu ima konkurencija na zajedničkom europskom tržištu. Tržište na kojem oko 40 posto od ukupno ugovorene godišnje premije otpada na zakonom nametnuta obvezna osiguranja nerazvijeno je i traži potporu države koja bi poreznim olakšicama mogla motivirati pojedince na brojnije ugovaranje polica životnog te možda i zdravstvenog osiguranja. Od 6,98 milijardi kuna premije ugovorene za prvih devet mjeseci ove godine na ukupna osiguranja vezana uz motorna vozila otpada gotovo tri milijarde kuna. Za razliku od hrvatske europska industrija osiguranja svoju premiju primarno temelji na životnim i zdravstvenim osiguranjima koja na ovdašnjem prostoru tek hvataju pozicije. Premija ugovorena na zdravstvenim osiguranjima u prvih devet mjeseci 2011. dosegnula je 192 milijuna kuna, dok je, primjerice, na osiguranju plovila ugovoreno 185 milijuna kuna premije.
Koliko štedimo
Iz podatka da je svaki Hrvat ove godine u prosjeku za dobrovoljno zdravstveno osiguranje imao trošak od samo 43 kune otkriva se i dugoročni potencijal tog segmenta unutar ovdašnje industrije osiguranja. Gotovo jednako može se projicirati i budućnost životnih osiguranja. Naime, iz ovogodišnje premije koja je iznosila 1,72 milijarde kuna proizlazi da je svaki Hrvat u prosjeku za policu životnog osiguranja izdvojio 388 kuna, što je zanemarivo malo prema praksi koju već godinama njeguju Slovenci, izdvajajući za životna osiguranja u prosjeku više od 300 eura.