Ostvariv plan
U siječnju i veljači za te je naknade građanima i kućanstvima potrošeno 10,23 milijarde kuna ili 60-ak milijuna manje nego lani. Proračunom su planirane na 64,5 milijardi, odnosno 716 milijuna niže od lanjskog plana i zasad se to čini ostvarivim. Za mirovine je do kraja veljače otišlo 5,8 milijardi kuna. To je gotovo simboličnih osam milijuna manje nego lani, no broj korisnika mirovina u međuvremenu je porastao za 25-30 tisuća, na 1,2 milijuna. Na masu isplata očito je utjecalo smanjenje povlaštenih mirovina. Ipak, zbog očekivanog porasta broja umirovljenika proračunom je ove godine za mirovine isplanirano 163 milijuna više. Glavnina ušteda u sferi socijalnih prava trebala bi se dogoditi u zdravstvu. Na pozicijama Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje planirano je smanjenje za 480 milijuna (na 20,2 milijarde kuna), a u prva dva mjeseca naknade HZZO-a u iznosu tri milijarde kuna bile su 57 milijuna manje nego lani. Povrh toga za zdravstvo i socijalnu skrb utrošeno je 350 milijuna kuna. Izdaci za rodiljske naknade, dječje doplatke i skrb za branitelje zasad su također nešto manji od lanjskih. A unatoč rastu broja nezaposlenih naknade za njih porasle su neznatno, na 285,7 milijuna kuna, jer su istodobno u prosjeku smanjena prava "per capita". Za bruto plaće državnih i javnih službenika (bez onih u zdravstvu koji su u rashodima HZZO-a) u dva je mjeseca potrošeno tri milijarde kuna ili oko 0,7 posto više.
Utjecaj javnog sektora
Uključujući i doprinose na plaće, rashodi za zaposlene ove su godine planirani na lanjskih 22,6 milijardi kuna, ali u to je uračunat rast plaća od 0,5 posto za minuli rad te 2,2 posto u obrazovanju. Ostaje vidjeti kako će se u takav plan uklopiti naznake Vladina "omekšavanja" u vezi sa zapošljavanjem u državnom/javnom sektoru. Zasad se najviše pritišće prema dolje u sferi materijalnih rashoda te subvencija poljoprivredi i Hrvatskim željeznicama. Materijalni rashodi su sa 1,24 milijarde kuna oko 120 milijuna manji nego prošle godine i prema mnogima su već na rubu funkcionalnosti sustava. Zbog popisa stanovništva, parlamentarnih izbora i referenduma o pristupanju Europskoj uniji na toj je stavci planirano povećanje. Za subvencije se nakon lanjskih 6,58 milijardi kuna predviđa 6,27 milijardi, prije svega na štetu željezničkog i zračnog prometa. U siječnju i veljači ove godine one su poljoprivredi smanjene za 67, a HŽ-u za 30-ak milijuna kuna.