Tvrtka NPS postoji od 1996. godine. Kako ste uopće u to vrijeme došli na ideju da se bavite poslovnim softverom?
- U to vrijeme radio sam za Jerovšek Computers, veliku tvrtku koja je prodavala hardver i bila poznata u cijeloj Jugoslaviji. Kao direktor bio sam zadužen i za softver, a htio sam tvrtku usmjeriti više na usluge. No vlasnik tu nije vidio perspektivu pa sam ja sam počeo samostalno, s Navisionom.
Zašto baš Navision?
- Navision sam uveo u tvrtku sam, doslovno preko ljeta i bez ičije pomoći, jer sam vidio da donosi veliku dodatnu vrijednost. Najprije sam implementirao rješenje tvrtkama iz IT branše koje su poznavale Jerovšek Computers. Polako smo se razvijali, bilo je sve više klijenata i u Hrvatskoj, pa smo 1998. iz Ljubljane vodili projekte u Hrvatskoj. Radili smo za tvrtke poput BASF-a i DM-a, a kako je putovanja bilo sve više, odlučio sam s partnerom otvoriti tvrtku u Hrvatskoj. Iako je posao napredovao, nakon dva negativna iskustva postalo je jasno da partnerstvo ne funkcionira jer partneri ponekad imaju sasvim različite poglede na posao. Tako od 2004. godine imam u Hrvatskoj tvrtku u stopostotnom vlasništvu, a urede imamo u Ljubljani, Zagrebu i Beogradu.
Zašto ta partnerstva nisu uspjela?
- Moje je viđenje tvrtke bilo da je najprije potrebno stvarati tim i metodologiju, a zatim se baviti projektima. To je put do uspjeha, no mnogi žele samo trenutnu prodaju i zaradu. Nisam želio raditi po tom principu jer sam znao da postoji mogućnost komplikacija, da može biti nezadovoljnih korisnika i loše izvedenih projekata, a to su sve vrlo loše reference i za moju tvrtku, a i za segment poslovnog softvera u kojemu radimo.
Tvrtka NPS izrađuje projekte ne samo u užoj regiji nego i u Europi. Koliko imate zaposlenih?
- U tvrtki je zaposleno 50 ljudi. Napravili smo oko 180 uspješnih projekata, od kojih je oko četvrtina međunarodnih. Uglavnom su to ERP projekti, a sve je više i BI-ja i CRM-a. Možemo reći da svaki deseti dan započinjemo s nekim projektom.
Damir Krišković, direktor NPS-a Zagreb, i Mladen Gvozdenović, generalni direktor
Nije li problem voditi tvrtku u tri zemlje?
- NPS ne vidim kao tvrtku u tri zemlje, nego kao dijelove tvrtke na više lokacija. Poslovni običaji u drugim zemljama Europe ponekad se drastično razlikuju od naših, no između Slovenije, Hrvatske, Bosne ili Srbije nema velikih razlika.
Koji je vaš core business?
- Do prije dvije godine, osnovni posao je bio Navision, a sada se sve više razvija BI i CRM. Tu slijedimo princip dodavanja vrijednosti klijentu, a ne zarađivanja na kratki rok. To znači da se mnogo ulaže u metodologiju, pripremu, koncepcije načina rada. Drugim riječima - ne idemo "na juriš", da prodamo, uzmemo novce i odemo. U poslovnim rješenjima male pogreške mogu rezultirati velikim problemima za klijenta, a nama stvoriti vrlo lošu referencu. To je najveća pogreška kod drugih tvrtki koji se bave tim poslom: previše gledaju na financijsku korist i premalo ulažu u vrijednost koju donose klijentu.
Svaka reorganizacija poslovnog procesa rezultira, većinom subjektivnim, otporima...
- Da, svaka tvrtka razvijala se na određen način i došla do neke točke koju joj omogućava postojeći softver. Osim ako su školovani menadžeri, vlasnicima uglavnom nije toliko bitna organizacija procesa i informatika koliko osnovna djelatnost tvrtke, a to je trgovina ili proizvodnja. Jedan neopterećen pogled sa strane može im mnogo donijeti. Mi ne razvijamo vlastiti softver jer tada morate razmišljati kako financirati svoj projekt i paralelno raditi s klijentima, a to rijetkima polazi za rukom.
Koliko je tržište poslovnog softvera Microsoft Navision?
- Vrlo veliko. U Sloveniji imamo oko 300 instalacija, dok je u Hrvatskoj i Srbiji taj broj mnogo manji. Prema broju stanovnika i poduzeća, broj instalacija u Hrvatskoj i Srbiji morao bi biti mnogo veći od Slovenije tako da ima prostora za uvođenje poslovnog softvera.
U kojem segmentu imate najviše korisnika?
- U svim segmentima. Imamo, na primjer, korisnika sa jednim radnim mjestom, dakle, samo jedan zaposlenik koristi Navision i ta je tvrtka prepoznala korist koju im donosimo. A imamo i velike korisnike sa stotinama radnih mjesta.
Tko u tvrtkama dolazi na ideju da treba nešto mijenjati? Je li to IT odjel, direktor, posebna služba...?
- Inicijativa najčešće dolazi iz IT odjela jer softver prvenstveno pripada njihovoj nadležnosti. Oni imaju zadatak proučiti ponuđače, suziti krug mogućih rješenja i vodstvu predložiti sve mogućnosti. Nažalost, djelatnici u IT-u ponekad nemaju dovoljno poslovnih znanja i nije im primarno koliki je utjecaj onoga što kupuju na organizaciju i poslovne procese jer to je područje koje donosi najviše ušteda. Primjerice, uz investiciju za 30 radnih mjesta i trošak cjelokupnog projekta od 100.000 eura jamčim da se sve vrati za godinu ili dvije.
Koliko traje jedan vaš prosječan projekt?
- To ovisi o veličini klijenta, ali možemo govoriti o vremenu između jednog i devet mjeseci. No ponovno napominjem da je riječ o organizacijskim promjenama i snimanjima stanja u tvrtki, prije svega. Zato radimo u nekoliko faza: snimamo stanje, zatim predlažemo rješenja i tek tada krećemo s konkretnim softverom. Klijenti na taj način lakše prate što se događa, lakše vide gdje su problemi i lakše se prilagođavaju novim metodama rada.
Koje su to "dodane vrijednosti" koje donosite klijentima? ?
- One dolaze iz dva smjera. Jedan je organiziranost tvrtkine operative, što znači da, primjerice, nema višestrukih unosa podataka. Jednom kada su podaci u sustavu, oni su svima dostupni. Unos se obično smanji za jednu četvrtinu, dakle, potrebno je manje djelatnika. Druga vrijednost je bolje odlučivanje. Uprava tvrtke može donositi bolje odluke i brže reagirati jer su joj svi potrebni podaci na dlanu. A kada tvrtke uoče te prednosti i kada se uspješno uvede novi IT sustav, onda kreću u dodatna ulaganja jer uvide da im donosimo korist i da su uštede sasvim konkretne.
Nedostatak konzultanata
Koji su glavni problemi u uvođenju novog softvera pri kojima se susrećete na svojim projektima?
- Problem je shvaćanja uloge i klijenata i izvođača jer se poslovna informatika često povezuje s informatikom uopće, znači s Windowsima, Excellom, SQL-om... Mi mijenjamo procese - ustanovimo koji su problemi u poslovanju, nađemo rješenje i to izvedemo. To je 80 posto našeg posla, a IT nam služi kao platforma na kojoj ćemo konkretno provesti ta rješenja. Mi radimo s Navisionom, no poanta je u uređivanju poslovnog procesa, a ne u konkretnoj kutiji sa softverom. Zbog toga imamo više zaposlenih konzultanata nego programera jer se bavimo poslovnim procesima, a nedostatak konzultanata u Hrvatskoj je očit.