Od početka 2011. građani mogu slobodno otvarati računa u inozemstvu

Početkom 2011. na snagu stupa niz zakona iz područja financija i gospodarstva

Hrvatski će građani od početka iduće godine slobodno moći otvarati račune u inozemstvu i obavljati platni promet preko tih računa, a od iduće godine ovrhe nad novčanim sredstvima provodit će Financijska agencija (Fina) i ovrhe će se moći provoditi ne samo nad sredstvima na računima nego i nad sredstvima na temelju štednih uloga te oročenih sredstava, predviđaju izmjene Zakona o deviznom poslovanju i novi Zakon o provedbi ovrha na novčanim sredstvima koji na snagu stupaju 1. siječnja.

Uz te, na snagu će s početkom 2011. stupiti i niz drugih zakona iz područja financija i gospodarstva, primjerice Zakon o fiskalnoj odgovornosti, Zakon o ovrhama na novčanim sredstvima, novi Zakon o platnom prometu, novi Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju, Zakon o upravljanju državnom imovinom, itd. Zakon o fiskalnoj odgovornosti utvrđuje fiskalna pravila u okviru kojih će vlada provoditi svoju fiskalnu politiku, a cilj je smanjenje deficita kako bi se omogućilo da se potrošnja u potpunosti financira iz prihoda, a da zaduženja budu isključivo radi podmirenja obveza ili razvoja.

Zakon utvrđuje da se ukupni rashodi općeg proračuna (središnji poračun i proračuni lokalnih jedinica te financijski planovi izvanproračunskih korisnika) godišnje smanjuju za najmanje jedan postotni bod u procjenjenom BDP-u, a to bi se smanjenje provodilo dok primarni fiskalni saldo ne bude nula ili pozitivan. Dodatno se postrožuje i odgovornost u trošenju proračunskih sredstava, a u Zakonu je i odredba po kojoj će čelnici proračunskih ili izvanproračunskih korisnika te lokalnih jedinica, utvrdi li se da su prekoračili proračunski okvir, podnositi mandate na raspolaganje.

Kod izmjena Zakona o deviznom poslovanju najznačajnije se novine odnose na liberalizaciju depozitnih poslova rezidenata i korištenje inozemnih kredita preko računa u inozemstvu. Tako će od 1. siječnja hrvatski građani moći slobodno otvarati račune u inozemstvu i preko njih obavljati platni promet, a za prijenos novčanih sredstava na račun u inozemstvo bit će potrebno da u inozemstvu otvore račun, u skladu s propisima zemlje u kojoj ga otvaraju, te da daju nalog domaćoj banci za prijenos. To, procjenjuju u Hrvatskoj udruzi banaka, ne bi trebalo voditi nekim bitnim promjenama ili većem povlačenju štednih uloga iz hrvatskih banaka koje, kažu bankari, i dalje nude atraktivne kamate na štednju.

S 1. siječnja 2011. na snagu stupaju i Zakon o elektroničkom novcu te novi Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, a prema kojem će te ovrhe ubuduće provoditi Fina. Fini će se dostavljati sve osnove za plaćanje (ovršna rješenja, porezna rješenja, zadužnice i ostalo), ona će ih obrađivati, obračunavati zatezne kamate te davati bankama naloge za postupanje, a vodit će i očevidnik redoslijeda osnova za plaćanje.

Novost je da će se ovrha, osim nad sredstvima sa svih kunskih i deviznih računa, moći provoditi i nad sredstvima na temelju štednih uloga te oročenih sredstava. Tako će Fina voditi jedinstveni registar računa koji će sadržavati podatke o računima poslovnih subjekata i građana, kao i podatke o postojanju oročenih sredstava, ugovora o stambenoj štednji i polozima u kreditnim unijama, ali neće sadržavati podatke o stanju na računu ili visini depozita. Podaci iz registra koji se odnose na građane nisu javni i moći će se dobiti samo na temelju pisanog zahtjeva suda ili drugog nadležnog tijela.

Nakon više od godinu dana od donošenja (listopad 2009.) na snagu s početkom nove godine stupa i novi Zakon o platnom prometu. Platni je promet u svakoj zemlji, pa tako i u Hrvatskoj, “krvotok gospodarskog, javnog i financijskog sektora”, a novi je Zakon puno opsežniji od dosadašnjeg, njime se na nov i širi način regulira platni promet. Zakon primjerice uvodi i novu kategoriju pružatelja platnih usluga, institucije za platni promet koje će za to morati dobiti odobrenje Hrvatske narodne banke. Novi zakon na jedinstven način uređuje domaći i prekogranični platni promet, regulira autorizaciju transakcija, definira izvršenje platne transakcije i rokove izvršenja, a posebnu je usmjeren zaštiti korisnika te detaljno propisuje obveze informiranja o uvjetima za pružanje usluga i pruženim platnim uslugama.

Iduće godine na snazi će biti i Zakon o odgodi usklađivanja mirovina u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2011. godine, pa umirovljenici ne mogu računati na usklađivanje mirovina temeljem rasta plaća i potrošačkih cijena. Poljoprivrednici će se od iduće godine morati pridržavati novog Zakona o državnoj potpori i ruralnom razvoju prema kojem će se u 2011. zadnji put primjenjivati nacionalni sustav izravnih plaćanja, a od 2012. regionalni model jedinstvenih izravnih plaćanja (SPS model).

Izmjene Zakona o članarinama u turističkim zajednicama donose pak promjene obveznika plaćanja te smanjenje stope članarine za 20 posto, ili ukupno smanjenje za oko 25 posto, a time bi, procjenjuje se, gospodarstvenici uštedjeli oko 50 milijuna kuna.

Nekoliko je zakona nakon čijeg će stupanja na snagu s početkom 2011. uslijediti ukidanje nekih institucija, primjerice Hrvatskog fonda za privatizaciju, Središnjeg državnog ureda za upravljanje imovinom. Naime, novi Zakon o upravljanju državnom imovinom to upravljanje uređuje na jedinstven način i predviđa da nova institucija, Agencija za upravljanje državnom imovinom preuzme poslove HFP-a i Središnjeg državnog ureda za upravljanje imovinom. Zakon će značiti i prestanak važenja zakona o pretvorbi i privatizaciji, a pretpostavka je i formiranju cjelovitog registra državne imovine.

Početak iduće godine označava i definitivan kraj kriznog poreza, jer tada prestaje obveza plaćanja kriznog poreza po stopi od četiri posto i na primitke od samostalne djelatnosti veće od 6.000 kuna.

(Hina/pd)

Komentari (1)
  • Moller
    Moller 14:17 30.12.2010.

    jel tamo daju veće minuse ?

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!