6. veljača 2012.| Božica Babić

Od litre soka država prisvoji 2,56 kn, proizvođaču ostane 12 lipa

HUP traži niže trošarine na sokove i novi model zbrinjavanja ambalažnog otpada

Iz maloprodajne cijene litrene boce soka koja primjerice, stoji 4,83 kune državni proračun kroz nekoliko kanala (PDV, trošarine, zbrinjavanje otpada, naknade) prisvoji više od polovice, čak 2,56 kuna. Trgovac kroz maloprodajnu maržu uzme 0,30 kuna, a proizvođaču, nakon što podmiri sve troškove za sirovine, ambalažu, energente te plaće i doprinose zaposlenih ostane samo - 12 lipa!

Nelogični nameti
Zbog sve evidentnije nekonkurentnosti domaće industrije, opterećene brojnim i skupim (ne)poreznim nametima, a posebice radi očekivanih posljedica koje već dogodine donosi brisanje granica pristupanjem Europskoj uniji, u Hrvatskoj udruzi poslodavaca, konkretno Udruzi za prehrambenu industriju i poljoprivredu, odlučili su ponovno upozoriti Vladu i mjerodavna ministarstva na probleme i zatražiti rasterećenje gospodarstva, kaže direktorica Udruge Milka Kosanović. Unutar cijele skale (ne)poreznih nameta koje gospodarstvo plaća u odnosu na pojedine skupine djelatnosti postoji dodatni set nameta, a među najproblematičnijima u HUP-u drže namete na bezalkoholna pića. Dijelom su generirani kroz trošarine (40 kuna za hektolitar), dijelom kroz propise koji se odnose na gospodarenje otpadom."Dva ključna zahtjeva HUP-a su smanjenje trošarina i obračunavanje posebnog poreza na bezalkoholna pića za uvezene proizvode tek u trenutku otpreme proizvoda na tržište, a ne u momentu carinjenja što je sadašnja obveza", ističe Kosanović. Sve dosadašnje strukture vlasti, iznosi, godinama su pokušavali upoznati s problematikom. Posebno aktivni bili su unatrag dvije-tri godine ne bi li Ministarstvu financija predočili dimenzije tereta međutim, od nijednog ministra nisu dobili nikakav odgovor. S obzirom na najave nove Vlade o mjerama pomoći gospodarstvu od ministra Slavka Linića očekuju poziv, prigodu da ga industrija informira o nizu nelogičnosti koje proizvodnju čine nekonkurentnom. Osim toga, upozorit će ministra da su kod nekih poduzetnika nadzori inspektora vrlo redovni i vrlo restriktivni dok u dijelu poduzeća uopće ne postoje što također potiče nelojalnu konkurenciju. Europska unija ne poznaje trošarine na bezalkoholna pića, iznimka su Belgija, Danska, Finska i Nizozemska. Još 2007. i Gospodarsko-interesno udruženje proizvođača pića (GIUUP) uputilo je Vladi inicijativu da ukine Zakon o posebnom porezu na bezalkoholna pića te trošarine za 2008. smanji sa 40 na 20 kuna po hektolitru, a da ih od siječnja 2009. potpuno ukinute. Trošarine na bezalkoholna pića koja su zapravo hrana, opominjao je GIUPP, znatno opterećuju poslovanje tvrtki, a zapravo su zanemariv prihod proračuna. Čine samo 0,02 posto priljeva u državni proračun, u ukupnim poreznim prihodima sudjeluju sa 0,29 i ukupnim trošarinama 1,70 posto.

Milka Kosanović Milka Kosanović Novi model za otpad
HUP traži i promjenu sustava gospodarenja ambalažnim otpadom. Iz maloprodajne cijene od 4,83 kune danas Fondu za zaštitu okoliša odlazi 0,95 kuna! Neusklađenost regulative s Direktivom EU, monopol Fonda, neefikasan i tržišno neutemeljen sustav, previsoke naknade ali, i prestanak opravdanja postojanja nekih naknada, argumenti su HUP-a. "Statistika Fonda otkriva apsurde, prikupljeno je 130 posto plasiranog ambalažnog otpada," ističe Kosanović i dodaje "Po uzoru na EU tražimo da sama industrija prikuplja otpad po tržišnim principima, to će smanjiti naknade i oteretiti gospodarstvo." Sustav u EU funkcionira kao "dobrovoljni sporazum", država propisuje pravila i nadzire, a zbrinjavanje otpada prepušteno je tržišnom natjecanju zainteresiranih tvrtki.

Niste pretplatnik?

ključne riječi

Moje pretplate

komentari (5)

bussines11:14
06.02.12.

istina je čak i gora od navedene. industrija pića je praktično nestala u posljednjih 10 godina pritisnuta teretom nevjerovatnog neznanja zakonodavaca (da ne kažem iz zle namjere). ništa bolje nije bilo u 90-im zbog enormnog pritiska uvoza koji je rasterećen problemima poraća i tranzicije uzeo ogroman tržišni udio. ta industrija je jedna od rijetkih koja ima izvozni potencijal što zbog velikih zaliha visokokvalitetne vode, turizma kao nosioca izvoza(nažalost) i poligona za prezentaciju naših proizvoda, velike površine kvalitetne neobrađene zemlje za sirovinsku bazu te luka kao potencijala dostupnosti svih kontinenata. unatoč tome vlast je smatrala da je to luksuzna roba i opteretila je visokim nametima i time odlučila da nestane. kada se u obzir uzmu rezultati proizvodnih kompanije u industriji pića rezultat je jasan. gledajući naravno velike kompanije kao Coca Cola, Jamnica, Zagrebačka i Karlovačka pivovara onda se ne čini da tako stvari stoje. ali upravo te kompanije su dokaz lošeg stanja industrije jer su praktično jedine koje ostvaruju pozitivan rezultat i to puno manji od očekivanog i zanemariv obzirom na ulaganja. svi ostali su gotovo nestali ili ih sanira netko drugi(država). laganim pogledom na bliske alpske zemlje(Austrija, Njemačka) vidimo da ta industrija je nosioc gospodarskih aktivnosti i zapošljavanja.
apel novoj vlasti da pročita ovaj komentar

osi317:24
06.02.12.

industija piva i bezalkoholnih pića je jedna od rijetkih koja posluje u tržišnim uvjetima, nitko dekretima ne propisuje cijene, a to je također roba koja nije primarna potreba kupca, pa bi visoke cijene jednostavno odvratile kupce prema drugim proizvodima.

u takvim uvjetima razvila su se izvanredno dobro organizirana poduzeća sposobna uspjeti na svakom tržištu. no upravo je njihova očita uspješnost razlog da ih političari gule do gole kože.

to bi vjerojatno psihoanalitičari najbolje objasnili, ali izgleda da naši političari osjećaju ogromnu mržnju prema uspješnim i sposobnim. nije to čak ni pitanje "udri po onom tko ima novca", jer bi onda valjda udarili i po trgovcima poput keruma, koji su se obogatili bez pameti i sposobnosti, na golom protežiranju (i poluinteligent bi mogao biti uspješan u uvjetima toleriranja šverca i omogućavanja onim koji su najlikvidniji, trgovcima maloprodaje, da do mile volje izbjegavaju plaćanje svojih dobavljača).

izgleda da je to ponajprije čuveni hrvatski jal u svojoj najotrovnijoj formi.

twrr18:59
06.02.12.

Jel to vrijedi i za TO sok od jamnice?

mkrate11:12
07.02.12.

Autore, ne stima ti matematika. Trosarina na hektolitar 40kn, sto ispadne o.8kn na litru? Bas me zanima kako... Toliko o jedinom podatku koji sam mogao provjeriti.
Citiraj Ubaci link Podebljaj tekst Nakosi tekst Podcrtaj tekst
broj znakova: 4000 Pošalji poruku