Dragutin Ranogajec. predsjednik Hrvatske obrtničke komore/PXL
Uvođenje financijske discipline, obrazovanje bez alternative, jednakost u pravima, ali i u odgovornostima za preuzete obveze svih gospodarskih subjekata, sukreiranje gospodarske politike, povećanje konkurentnosti obrtništva, fleksibilnije korištenje radne snage i povratak ministarstva obrta, malog i srednjeg poduzetništva taksativni su zahtjevi HOK-a. "Za moguće poslovne rizike obrtnik jamči cjelokupnom imovinom, a poduzetnik tek sa 20.000 kuna kapitala, tlom pod nogama i nebom iznad glave", ilustrirao je Ranogajec neravnopravnost u poslovanju. Pozvao je novu Vladu da poduzetnicima nametne istovjetna jamstva kao obrtnicima. "Država mora biti najmoralniji poduzetnik, stoga HOK zahtijeva provedbu Zakona o rokovima ispunjenja novčanih obveza, koji stupa na snagu početkom siječnja 2012., dosljedno za male obrtnike i velike tvrtke. Naplate li obrtnici uredno potraživanja, onda mogu i zapošljavati", istaknuo je dodavši potrebu provedbe multilateralne kompenzacije u koju će biti uključen i državni sektor, a ne samo poduzetnička scena. Komora predlaže i da mirenje postane obvezan uvjet prije pokretanja sudskih parnica, što će, uvjereni su, odteretiti sudstvo i olakšati reformu pravosuđa. Oblikovanje strukovnog obrazovanja i osposobljavanja mora biti zajednička odgovornost Vlade, socijalnih partnera, obrta i poduzeća te obrazovnog sustava jer kvalitetno obrazovanje nema alternativu, upozorio je Ranogajec zatraživši učvršćivanje javnih ovlasti HOK-a, veću prohodnost obrtničkih kvalifikacija radi nastavka obrazovanje te potporu zakladi koja bi stipendirala učenike za deficitarna zanimanja. U Hrvatskoj nije iznimka već pravilo da su mnogi zakoni nedorečeni i neprovedivi u praksi pa se izmjene rade već nakon nekoliko mjeseci. O tome svakako ima što reći 90.000 obrtnika koji su do sada bili isključeni iz sustava, a sada inzistiraju da njihovi predstavnici kao vanjski članovi uđu u šest ključnih odbora Sabora. Radi fleksibilnijega korištenja radne snage, no uz punu zaštitu svih prava radnika, ali i poslodavaca, obrtnici traže zakonski okvir koji će dopuštati lakše zapošljavanje na privremenim i povremenim poslovima. Smatraju da i sindikati moraju prihvatiti tu mogućnost jer pridonosi smanjivanju nezaposlenosti. Povratkom ministarstva obrta, malog i srednjeg poduzetništva obrtnici će dobiti vjetar u leđa i više neće biti u škarama velikog poduzetništva, "Zbog problema radnika Đakovštine i Kamenskog cijela država digla se na noge, a 15.000 zatvorenih obrta nikoga ne zabrinjava što je doista licemjerno", ističe Ranogajec.
Stav političara
SDP na tragu HOK-a, HDZ šuti
Gospodarski strateg SDP-a Branko Grčić tvrdi da su oni najavom povratka ministarstva obrta, malog i srednjeg poduzetništva preduhitrili HOK. "Prije krize najveći doprinos zapošljavanju dali su upravo obrtnici, malo i srednje poduzetništvo, čak 80% novozaposlenih i stoga vraćamo ministarstvo", kaže Grčić i dodaje da apsolutno podupiru i ostale zahtjeve HOK-a. Na istovjetan upit hadezeovci jučer nisu odgovorili što misle o uvjetima koje obrtnici stavljaju pred novu Vladu.