Ministar zdravstva Neven Ljubičić: Cilj je reforme smanjiti ukupne javne troškove zdravstvenog sustava
Financijska održivost
Zakon o zdravstvenoj zaštiti, kažu u Svjetskoj banci, nije dio programa PAL. Njime se prije svega regulira institucionalno uređenje zdravstvene mreže i za samu reformu zdravstvenog sustava on nije presudan. Ključne promjene trebao bi donijeti Zakon o zdravstvenom osiguranju, a prema programu PAL, rok za njegovo donošenje je 1. travnja 2006. godine. Prijedlog zakona Vlada je namjeravala izraditi do kraja ove godine kako bi se o njemu povela šira javna rasprava, ali kako se može saznati, izrada zakona još je na razini radnih grupa i teško je očekivati da će u skorije vrijeme biti prezentiran.
Osnovni je cilj reforme, navodi se u PAL-u, a u više navrata o tome je govorio i ministar zdravstva Neven Ljubičić, smanjiti ukupne javne troškove zdravstvenog sustava sa 7,2 posto BDP-a u 2003. godini na održivu razinu od 6 posto BDP-a do 2008. godine. Za postizanje tog cilja predviđene su dvije skupine mjera. Prva je usmjerena na smanjenje troškova za lijekove, a uključuje mjere poput smanjenja rokova za registraciju generičkih lijekova, proširenje broja generika na listi lijekova, te primjenu ugovora s ograničenjima za recepte i uputnice. Za ostvarenje drugog i najvažnijeg cilja reforme, a to je poboljšanje financijske održivosti zdravstvenog sustava, PAL predviđa značajno smanjenje izuzeća od plaćanja participacija, revidiranje košarice osnovnog zdravstvenog osiguranja, te reorganizaciju dopunskog zdravstvenog osiguranja kroz izdvajanje iz HZZO-a i prodaju, s time da ne smije obuhvaćati participaciju. Sve te promjene trebao bi obuhvatiti novi Zakon o zdravstvenom osiguranju, a restrukturiranje osnovnog zdravstvenog paketa i dopunskog zdravstvenog osiguranja trebalo bi biti provedeno do kraja 2005.
Povečanje prihoda
Premda rokovi još uvijek nisu probijeni, tempo priprema i nevoljkost Vlade upućuju da je kašnjenje vrlo izgledno. Kako će se to odraziti na financijsko stanje zdravstvenog sustava, može se samo pretpostaviti. Iz proračuna za iduću godinu proizlazi da se u zdravstvu očekuje povećanje prihoda od oko 1,5 milijardi kuna, od čega se oko 360 milijuna kuna odnosi na administrativne pristojbe, a preostali dio na prihod od participacija. Ako Zakon o zdravstvenom osiguranju bude obuhvatan kako je zamišljeno i njegova primjena počne u prvoj polovici iduće godine, realno je očekivati i stabiliziranje zdravstvenog sustava. U suprotnom, sada neplaćeni računi zdravstva, a koje MMF procjenjuje na gotovo tri milijarde kuna, nastavit će se gomilati. Pritom je od male koristi utjeha ministra Ljubičića da je rast gubitaka usporen sa 8 posto prošle na 6 posto ove godine.