Glavni urednici Poslovnog dnevnika i Banke, D. Markušić i Ž. Ivanković, uoči konferencije s premijerkom J. Kosor, ministrom financija I. Šukerom i ministrom gospodarstva Đ. Popijačem
Za rast niža cijena rada
"Vlada je intenzivno radila na smanjenju potrošnje kroz plaće i povlaštene mirovine te primanja dužnosnika. Postigli smo to da će ove godine ušteda iznositi 3,4 milijarde kuna", rekla je Kosor. Uz naglasak da svaka mjera nailazi na otpor interesnih skupina Kosor je rekla da se program gospodarskog oporavka provodi, "osim nekoliko točaka koje nisu sasvim u rokovima", te da je za potpunu provedbu potrebno više snage i odlučnosti javnosti, ali i političara. Ključna preporuka za bolju konkurentnost je reforma tržišta rada što podrazumijeva rezanje cijene rada, smatra glavna ekonomistica Svjetske banke u Hrvatskoj Sanja Mađarević-Šujster. "Pred Hrvatskom su izazovi visokog duga, visoke cijene novca, rasta nenaplaćenih kredita", istaknula je. Svjetska banka Vladi je već dala preporuke da "bez žrtvovanja makroekonomske stabilnosti" fokus za rast usmjeri na reforme tržišta rada i obrazovanja, reforme na mikroplanu, produbljivanje trgovinskih integracija te inovacije. "To treba rješavati bez obzira slagali se socijalni partneri ili ne jer to predstavlja dugoročnu opasnost za rast", istaknula je Šujster. "Rješenje je u optimalnom odnosu štednje i investicija, a ne kao dosad - fascinacija investicijama koja je dovela do rasta duga i deficita", smatra ekonomist Velimir Šonje. Rješenju za oporavak mogu zajedno pridonijeti burzovne integracije, nastavak mirovinske reforme, regulirana sekuritizacija, širenje standarda javnog upravljanja te vraćanje važnosti stambenoj štednji, a tabu tema ne bi trebala biti ni privatizacija, istaknuo je. Sasvim nenadani smjer raspravi dao je Ivo Bićanić, profesor sa zagrebačkoga Ekonomskog fakulteta. Citirajući Maynarda Keynesa, riječima da problem nije u novim, već u glavama čvrsto "zabetoniranim" starim idejama, iznio je tezu da "Hrvatskoj trebaju stresovi i otvorena vrata novim idejama. Jedino šok, a ne spore reforme, mogu potaknuti gospodarski rast. Umjesto 100 mjera treba izabrati kratkoročne prioritete", podcrtao je Bićanić. Ključno je, prema Željku Lovrinčeviću, ekonomistu i premijerkinu savjetniku, mijenjati svjetonazor, odnosno gospodarstvo iz introvertiranog i usmjerenog na državu okrenuti prema ekstrovertiranom, ali bez zaduživanja i pomoći države. "Kod nas nema suglasja ni o čemu i pokušaj traženja suglasja nije pravi put, odgovornost je na Vladi da preuzme rizik", kaže Lovrinčević, dodajući da su šokovi dobrodošli u rigidnom i licemjernom društvu.
Predsjednik Uprave Zagrebačke banke Franjo Luković za vrijeme uvodnih izlaganja američkog veleposlanika i predsjednice Vlade
Taoci biračkog tijela
Nekadašnji ministar financija, potpredsjednik Vlade, a danas premijerkin drugi gospodarski savjetnik Borislav Škegro ima rješenje za manjak konsenzusa - mijenjati izborni zakon. "Da, Hrvatskoj trebaju šokovi, ali djelovanjem na javnost jer smo postali taoci dominantnog razmišljanja biračkog tijela. Mijenjao bih izborni zakon koji bi omogućio da se vlast otrese manjih skupina koje blokiraju sve odluke", ističe Škegro. Za stresove nije, međutim, SDP-ov ekonomist Branko Grčić. "Pitanje je koji stresovi trebaju fiskalnoj i monetarnoj politici. Devalvacija ili smanjenje plaća, to nije prihvatljivo. Prostora za promjenu ima u fiskalnoj sferi, jedino kroz promjenu strukture proračuna i deficita. Sljedeće godine pola deficita bit će trošak kamata", kaže Grčić. Problematičnim faktorom za ekonomski rast i razvoj, savjetnik za gospodarstvo predsjednika Ive Josipovića Boris Cota, identificirao je neravnoteže u deficitu koje se povećavaju. Umjesto rušenja plaća Cota smatra da prostora ima kroz utjecaj na necjenovne faktore. Na pitanje je li Zakon o fiskalnoj odgovornosti šok, državni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Marić kaže da će se ta karakterizacija tek vidjeti. Nije svaki šok isti, no važno je izbjeći onaj nametnuti, smatra glavni ekonomist Zagrebačke banke. "Nema magičnog rješenja da se riješe svi problemi, već treba stalno raditi na poboljšanju sustava i pokazati investitorima da se krećemo u pravom smjeru", kaže Šaravanja. Unatoč ozbiljnoj dijagnozi domaće ekonomije koja mora pronaći nove temelje rasta umjesto potrošenog života na kredit, raspravu na panelu zaključio je Lovrinčević. "Ako ne počnemo s konsolidacijom javnih financija, nema brzog uvođenja eura ni koristi od toga, već daljnji povećani valutni rizik. Hrvatska ima komparativne prednosti, ali nema fiskalni kapacitet i rješenje za pokretanje mrtvoga kapitala mogu biti javno-privatna partnerstva i koncesije, ali bez povećavanja eksterne ranjivosti", zaključio je Lovrinčević.
Kosor za rezove traži podršku svih
Premijerka će ideje s konferencije uvrstiti u provedbu programa oporavka
Premijerka Jadranka Kosor obećala je jučer kako će sve prijedloge i ideje s konferencije "Novi model rasta hrvatskoga gospodarstva" Vlada uzeti na razmatranje kako bi postali dio provedbe programa oporavka hrvatske ekonomije. "Proteklih godina mnogi se problemi nisu rješavali, no nema koristi da se vraćamo unatrag. Trebamo se koncentrirati na budućnost bez obzira koja će vlada ili politička opcija provoditi promjene", poručila je Kosor. Komentirala je kako svi žele bolne rezove i političke promjene, a malo je onih koji su ih spremni provesti. Zato je pozvala na političko zajedništvo, ukazujući na važnost provedbe strukturnih promjena te investicijskih programa. "Ako ostvarimo veći dio projekata iz investicijskog programa, gospodarski će rast za 2011. biti 1,5 posto, godinu iza dva posto, a nakon toga 2,5 posto", dodala je. Na važnost mijenjanja investicijskog okruženja upozorio je i James B. Foley, američki veleposlanik u Hrvatskoj. On smatra da je hrvatska ekonomija u lošem stanju, postojeći ekonomski model nije održiv te da je važno stvoriti novi, održivi gospodarski model. Foley se osvrnuo i na američke investitore koji su željeli ulagati u turizam, ali su zbog problema s rješavanjem imovinsko-pravnih odnosa odustali. Savjetnik predsjednika Republike Boris Cota je naglasio da se rast gospodarstva više ne može oslanjati na priljev dužničkoga kapitala, već na strana ulaganja. "Nužno je provesti strukturne promjene za poboljšanje investicijske klime. Bez investicija nam prijeti dugo razdoblje niskih stopa rasta", zaključuje.
(M. Žujo)
Poljoprivreda i prehrambena industrija
Ključ je u okrupnjavanju
Ljerka Puljić, starija izvršna potpredsjednica Agrokora, na primjerima Belja i PIK-a Vrbovec pojasnila je kako bi trebao izgledati novi model rasta u poljoprivredi i prehrambenoj industriji koje imaju golem potencijal. Gotovo 50 posto svojih ulaganja Agrokor je usmjerio u prehrambenu industriju i poljoprivredu, a Puljić smatra da uspjeha u oba sektora nema bez velikih volumena, odnosno okrupnjavanja, te modernizacije tehnologije i kvalitetnoga kadra. "Hrvatska prehrambena industrija je dobra, no problem će biti što u nekim sektorima nije došlo do koncentracije. Da svoj sladoled nismo stavili u cijelu regiju, ne bi nas više bilo. U Hrvatskoj ima pet proizvođača konzerviranog voća i povrća koji nisu konkurentni. Podravka također ima takvu proizvodnju i zašto ne bi povela okrupnjavanje?" pita Puljić. Ne smatra da su subvencije u poljoprivredu bile loše, a problem je što nisu dobro iskorištene zbog ostalih strukturnih problema. Najveći potencijal je u već obrađenim površinama, a razvojem konkurentnih kultura, kao što su kukuruz, pšenica i soja, Hrvatska može postati značajan izvoznik.
(M. Crnjak)
Turizam
Miroslav Dragičević
Treba ciljati neprodane državne tvrtke
Turizam je također neodrživ u postojećem modelu, no potrebno je definirati želi li Hrvatska razvijati latinoamerički model turističkih resorta ili pak austrijski oblik turizma, istaknula je Saša Poljanec-Borić iz Instituta Ivo Pilar na panelu kako privatnim investicijama u turizmu pokrenuti rast gspodarstva. Miroslav Dragičević iz Horwath Consultinga smatra da su neprivatizirane državne tvrtke u turizmu, zbog visokih cijena zemljišta koje za investitore nameću privatni vlasnici, jedna od najboljih meta budućih investitora. Investitora koji su zainteresirani za dobre projekte ima, no njih u ulaganju u hrvatski turizam sprečavaju brojne barijere, bilo zakonske bilo provedbene na razini administracije, ali i fiskalna opterećenja koja su viša nego u konkurencije. 'U svom uredu imam bar 50-60 takvih projekata ukupno vrijednihbar 30 milijardi eura. Međutim, da bi neki Ritz Carlton ili Marriot došao u Hrvatsku, on mora pored svog resorta sagraditi bar 50 vila koje mora smjeti prodati', kaže Dragičević. U greenfield investicijama trenutno postoji potencijal od pet do šest milijardi eura, zaključuje Dragičević.
(M. Crnjak)
Energetika
Goran Granić
Osnovni je problem - netržišna djelatnost
Hrvatska energetika je netržišna djelatnost i iz toga proizlaze svi problemi sektora, ustvrdio je Goran Granić, predsjednik Energetskog instituta "Hrvoje Požar", na konferenciji Banke i Poslovnog dnevnika. Granić smatra da je prvi korak u rješavanju problema energetike u Hrvatskoj da se riješi socijalni utjecaj na sektor. "Socijalna kategorija blokira četiri milijarde kuna prihoda u energetici, a rezultat je?loše održavanje sustava i neinvestiranje. Odgovornost određivanja cijena energenata s implementacijom direktiva Europske unije prebacit će se s Vlade na regulatore i prije toga treba uspostaviti socijalni model kao pomoć građanima koji neće moći podmirivati račune", kazao je na panelu o energetici Goran Granić. Osim cijena nove investicije u energetici blokiraju neusklađenost s europskom praksom, loše stanje pripremljenosti objekata te zakonodavstvo, upozorio je. Krešimir Čosić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva upozorio je na spor tempo primjene strategije razvoja energetike od 2010. do 2020.
(M. Crnjak)
Hrvatska ekonomija je u lošem stanju, ekonomski model nije održiv, a mijenjanje nije nimalo lako
James B. Foley, američki veleposlanik u Hrvatskoj
Zbog visokoga vanjskog duga i rizika kreditora rast se više ne može temeljiti na priljevu dužničkoga kapitala
Boris Cota, savjetnik PRH za gospodarstvo
Strani investitori imaju barem veleposlanika ili prijete Europskom unijom, a domaći investitori nemaju ništa
Borislav Škegro, direktor Quaestusa