Knjiga u Hrvatskoj u nezavidnom je položaju, a s obzirom na recesiju poticaji na tom području vjerojatno će ponajviše bit vidljivi u mjerama koje mogu utjecati na promjenu sada izrazito loših čitalačkih navika Hrvata, ocjena je tribine “Knjiga u krupnom planu”, koja se održala sinoć u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) kao središnji događaj Noći knjige koji je obilježavao diljem Hrvatske i svijeta u povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava.

Podaci nedavnog istraživanja OECD-a poražavajući su za Hrvatsku, 27 posto učenika nikada ne čita, 57 posto ih čita jer mora, a za njih osamdeset posto omiljeni hobi nije čitanje, rekao je Željko Jovanović, ministar znanosti obrazovanja i sporta. Zadatak Ministarstva znanosti i Ministarstva kulture je da mladima približe čitanje i da im ono ne bude dosadno kao za njih 25 posto iz ankete, dodao je Jovanović, izrazivši nadu da će i Noć knjige biti jedan od načina da se Hrvatska na ljestvici tog istraživanja provedenog među 65 zemalja podigne s 36. mjesta.

Andrea Zlatar Violić, ministrica kulture, istaknula je kako je njezino ministarstvo svjesno svih problema u području knjige, od slabih ili nikakvih autorskih honorara do loših čitalačkih navika i distribucije te manjka knjižara i sluha za knjižare u malim i srednjim zajednicama gdje bi one, napomenula je, trebale biti mjesto druženja i komunikacije. Znamo napraviti dobru knjigu, imamo autore koji dobro pišu, sjajne prevoditelje i odlične grafičke ilustratore i dizajnere, a naš posao je da kroz mjere pokrenemo cijeli lanac, od proizvodnje kvalitetnih knjiga i pronalaska puta do čitatelja do poticanja čitanja od najmlađe do najstarije dobi kroz intergeneracijske projekte, ustvrdila je Zlatar.

Po njezinim riječima, trebalo bi pojačati fond za poduzetništvo u kulturi koji je dosad knjižarama zbog postojećih kriterija bio većinom nedostupan, a važna je i digitalizacija kako bi i baština i suvremeni pisci bili što dostupniji. Osim predstavnika ministarstva znanosti i ministarstva kulture, koji su nakon uvodnih riječi ministara, upozorili, među ostalim, na potrebu rigoroznije selekcije knjiga koje se prijavljuju za potporu na natječaje te suradnje s knjižnicama kod otkupa knjiga u skladu s interesima korisnika, na tribini su bili knjižari, nakladnici i knjižničari, no izostala je šira rasprava na temu.

Ovogodišnja, prva Noć knjige u Hrvatskoj održavala se sinoć do jedan sat poslije ponoći u 48 hrvatskih gradova i u okviru nje više je od 220 pojedinačnih programa, od klasičnih promocija knjiga, autora i javnih čitanja, preko razgovora o knjizi i radionica za djecu do izložbi, koncerata, predstava, projekcija filmova, glazbenih slušaonica. Na manifestaciji sudjeluje oko 160 autora, urednika i prevoditelja, 60 knjižnica, tridesetak nakladnika i skoro 120 knjižara.

Svjetski dan knjige i autorskih prava obilježava se od 1995. kao simbolični datum u svjetskoj književnosti na koji su umrli Miguel de Cervantes, William Shakespeare i Inca Garcilaso de la Vega, a istog su datuma tijekom godina rođeni ili umrli Maurice Druon, Kiljan Laxness, Vladimir Nabokov, Josep Pla i Manuel Mejia Vallejo. Dan prije, 22 . travnja obilježava se Dan hrvatske knjige, koji se slavi od 1996., u spomen na Marka Marulića, koji je toga datuma 1501. dovršio “Juditu”.

Noć knjige organizirali su Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Knjižnice grada Zagreba, Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore, Udruga za zaštitu prava nakladnika – ZANA, Društvo hrvatskih književnih prevodilaca, Knjižni blok – Inicijativa za knjigu te portal za knjigu i kulturu Moderna vremena Info.

(Hina/pd)