2. studeni 2007.
Njemačke tvrtke odustaju od 'pohoda na istok'
Svaki četvti do peti poduzetnik najkasnije nakon dvije godine vraća se u Njemačku, tvrdi se u stručnoj studiji
Zbog nižih cijena rada, troškova transporta i troškova na plaće veliki broj tvrtki preselio je 90-ih godina svoju proizvodnju u istočnu Europu. Jedna nova studija pokazuje, međutim, da se veliki broj njih brzo vraća. Mnogi poduzetnici sanjaju o tome: prebaciti pogon u inozemstvo i onda zaraditi brdo novca. No često taj plan ne upali. Studija Instituta za istraživanje Fraunhofer iz Karlsruhea pokazuje da se svaki četvti do peti poduzetnik koji se odluči na taj korak najkasnije nakon dvije godine vraća u Njemačku. Razlog tome je što se u velikom broju slučajeva visoki troškovi poslovanja u inozemstvu podcjenjuju, smatra Steffen Kinkel s Instituta Fraunhofer. I njemu je poznata tvrdnja da se kvalitet može proizvesti u svim dijelovima svijeta. On se s njom slaže, pitanje je samo koliko to stoji novca i vremena. Jer dok se lokalni djelatnici obuče za posao, nađu svi potrebni opskrbljivači i proizvodnja počne teći glatko, njemačka poduzeća moraju investirati popriličnu količinu novca. Te dodatne troškove brojne tvrtke ne ukalkuliraju u svoje planove, kaže Steffen Kinkel. "S tim je povezan i fenomen da u planovima za vrijeme uhodavanja dok proizvodnja u inozemstvu ne teče sigurno i kvalitetno često dođe do preračunavanja. To vrijeme na kraju bude dvostruko duže nego što je bilo planirano i to se, naravno, odražava na troškove kvalitete pa se i cijela investicija počinje mnogo kasnije amortizirati nego što je bilo prvotno zamišljeno", objašnjava Kinkel. Sve te troškove tvrtka Data Systems iz Braunschweiga točno je ukalkulirala kada je prije pet godina otvorila svoju poslovnicu u Poljskoj. No ipak je to IT-poduzeće prije godinu dana ponovno vratilo svoju proizvodnju u Njemačku. Razlog? "Lokalci" u Poljskoj tražili su sve veću plaću. Na početku su dobijali 1000 eura, a na kraju je najmanja plaća bila 2500 eura. Direktoru poduzeća Williju Süßu to je bilo previše.
" Kadrovski troškovi u roku od godinu dana porasli su za 20 do 30 posto. Pa čak i kada je bila riječ o 50 ili 100 eura više djelatnici su vrlo brzo bili spremni promijeniti poduzeće i odmah bi dali otkaz", navodi direktor data Systemsa. Firma Sivaplan iz Troisdorfa blizu Kölna nije ni pokušala preseliti svoju proizvodnju u inozemstvo. Taj proizvođač sustava polica i regala svjesno se odlučio protiv tog koraka jer direktor Rainer Hegele iz vlastitog iskustva poznaje još jednu opasnost: krađu ideja. On kažea: "Dobili smo ponudu iz jedne istočnoeuropske zemlje koja sadrži komponentu što se koristi u gradnji sustava visokih regala. Mi sami ovdje gradimo tu komponentu i bili smo iznenađeni kako su građevinski inženjeri te tvrtke na istoku kompetentni." U početku su istočnoeuropska poduzeća proizvodila dotičnu komponentu za njemačke tvrtke, no onda su s vremenom kopirali ono što rade njemačke kolege i počeli im konkurirati na tržištu. Prema riječima Rainera Hegelea, taj slučaj nije usamljen. "To što istočnoeuropske zemlje rade je vješto, a nije ni direktno zabranjeno. Na temelju znanja koje se dobiva iz Njemačke, i to na dar, gradi se vlastito znanje", kaže on. Prema mišljenju Stefena Kinkela s Instituta Fraunhofer, povratak njemačkih tvrtki u domovinu neće donijeti mnogo novih radnih mjesta jer je njima i dalje cilj štednja na ljudstvu. To im može uspjeti, na primjer, većim korištenjem strojeva u proizvodnji. "Ako se proanaliziraju pojedinačni slučajevi povratnika koji se usude progovoriti o svojim iskustvima u javnosti, vidi se da ima i jednog i drugog: slučajeva u kojima su povratkom nastala nova radna mjesta u njemačkim pogonima i slučajeva u kojima su iskorišteni isključivo postojeći kapaciteti", upućuje Kinkel. Novi kapaciteti u inozemstvu, pak, i dalje otvaraju. Prema jednoj anketi Njemačke industrijske i gospodarske komore, gotovo polovica svih njemačkih industrijskih poduzeća namjerava ove godine ulagati u inozemstvu.
(DW)