Wolfgang Schäuble (Epa)
Rašireno je mišljenje da je Njemačka veliki pobjednik krize u eurozoni, s obzirom da ulagači sovj novac skrivaju u posljednje sigurno utočište eurozone, što je kamatne stope na njemačke obveznice spustilo na rekorno niske granice, piše Böll. "No, ta je ideja samo mit, kriza bi na kraju itekako mogla koštati Berlin", piše.
Navodi kako je talijanski premijer Mario Monti temeljito razborit čovjek koji osjeća bliskost prema njemačkoj "slavnoj kulturi stabilnosti" kada je u pitanju ekonomska politika. Ipak, ništa lijepoga taj čovjek nije imao za reći o Berlinu u posljednjih nekoliko tjedana. Djelomično se to može pripisati činjenici da njemačkog ministra financija Wolfganga Schäublea vidi kao tajnog korisnika krize. Njemačka, kaže Monti, ima više koristi od eura od ostalih zemalja.
Böll piše kako su čak i njemački stručnjaci uvjereni da Njemačka profitira zbog krize zajedničke valute. S obzirom da se na Njemačku gleda kao na sigurno utočište na kontinentu kojim je poput pošasti zavladala kriza, ulagači trenutno ulažu milijarde u Njemačku. Zbog toga kamatne stope na državne obveznice padaju na povijesno niske razine. "Njemačka trenutno živi na račun drugih zemalja iz eurozone", kaže Theodor Weimer, šef Upravnog odbora HypoVereinsbanka. Prema izračunima Instituta za ekonomska istraživanja Cologne (IW) niski prinosi na obveznice pretvorit će se u uštede od 45 milijardi eura u srednjoročnom razdoblju za njemačko ministarstvo financija. Kao rezultat njemačka vlada je pod rastućim pritiskom da s još više novca doprinese spasu eura, piše Böll. Citira i kritičare koji kažu da Njemačka ne može u isto vrijeme ostvarivati korist od krize i biti škrta.
"Njemačka je očito gubitnik"
Ovaj argument koji autor Der Spiegela naziva "navodno logičnim" trenutno se koristi diljem Europe. Ali postoji jedan problem - bilo kakvo ispitivanje kako kriza s eurom utječe na financije njemačke vlade brzo otkriva da su troškovi veći od beneficija. Clemens Fuest, profesor sa Sveučilišta Oxford, smatra da je Njemačka očiti gubitnik dužničke krize. Kaže da za to postoje dva osnovna razloga. Prvo, nijedna druga zemlja nije preuzela tako značajnu obvezu da stabilizira euro kao što je to Njemačka učinila. Drugo, financijska korist od krize manja je nego što neki vjeruju.
U njemačkom ministarstvu financija mišljenja su da su podaci IW-a (da će se niski prinosi na obveznice pretvoriti u uštede od 45 milijardi eura srednjoročnom razdoblju za njemačko ministarstvo financija) upitni. Kažu da su te projekcije temeljene na analizama o trenutnoj situaciji. Iz ministarstva međutim poručuju kako se pouzdane procjene o dugoročnim efektima kamatnih stopa ne mogu izvući na temelju takvih brojki, nego da jedini mogući način da se to učini jest preko vjerodostojnih podataka o beneficijama koje su imali do danas. Vođeni time, poručuju kako je kumulativna imovinska korist od 2009. godine bila samo nekoliko milijardi eura.
Poručuju i kako je ova dobit umanjena predviđenim gubicima i potencijalnim rizikom. Zemlje eurozone već su posudile insolventnoj Grčkoj preko 50 milijardi eura, a najveći dio njih, piše Der Spiegel, došao je upravo iz Njemačke (15 milijardi). "Samo okorjeli optimisti vjeruju da će taj dug Njemačkoj ikada biti isplaćen u cijelosti", piše Böll.
Rizik od gubitka milijardi
Grčka je toliko beznadno u dugovima da uštede ulagača u privatnom sektoru neće spasiti zemlju. Sve više se širi spoznaja da će zemlje donori morati sudjelovati u otplati dugova prije ili kasnije. U uvjetima rezanja, njemačko Ministarstvo financija zabilježit će gubitke od oko 8 milijardi eura, piše Der Spiegel, što će "pojesti" dobitke od niskih prinosa ostvarene u posljednjih nekoliko godina. Gubicima tu, piše list, neće biti kraj. Europska središnj abanka (ECB) također je pod pritiskom da otpiše dio grčkih dugova. Ako se to dogodi, Njemačka će se morati pobrinuti za rezultirajuće deficite. Ti bi se troškovi u najgorem slučaju također mogli brojati u milijardama.
Grčka, piše Der Spegel, očito predstavlja najočitiju prijetnju njemačkom federalnom budžetu, ali ne i jedinu. Tu je i europski fond financijske stabilnosti (EFSF). Njemačka jamči za 221 milijardi eura u 700 milijardi eura teškom fondu. Samo Portugal prima gotovo 30 milijardi eura direktno iz fonda spasa. Mnogi ekonomisti, upozorava list, smatraju da će restrukturiranje portugalskog duga biti neizbježno. I to bi, kažu, Njemačkoj moglo priuštiti daljnje gubitke.
Veliki gubitnik
Krizni fond za spas eura ESM s radom bi trebao početi u srpnju. Osim što je naoružan jamstivma, ESM ima i 80 milijardi eura govotine. Drugim riječima, u rukama će se naći stvarni novac, a 22 milijarde eura tog novca poteklo je samo od Njemačke.
Imajući u vidu sve navedeno, njemački ministar financija već sada je daleko od uživanja u ulozi dobitnika krize, zaključuje Der Spiegel. Naprotiv, uskoro bi mogao postati veliki gubitnik dužničke katastrofe, poručuje list.
(pd)