Davor Miličić, dekan MEF-a
Etičko povjerenstvo čini sedam članova od kojih četiri člana nisu iz redova kompanija uključujući i predsjednicu povjerenstva, prof. dr. Anu Stavljenić Rukavinu, što omogućuje donošenje nezavisnih odluka. Povjerenstvo je ovlašteno izricati cniz sankcija za kršenje Kodeksa, od opomene, novčane kazne do 350 tisuća kuna, objave odluke u medijima pa do isključivanja kompanije iz Udruge. No, osim samoregulaciji, kompanije su od ovog ljeta i pod strožim nadzorom zdravstvene administracije kroz Ugovor o etičkom oglašavanju lijekova koji kompanije moraju potpisati sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje ukoliko žele staviti svoj lijek na listu.
Nataša Kličko, predsjednica CARPC-a
Bilo je neetičnih istupa
"Iako je riječ o etičnoj industriji, bilo je i dosta primjera neetičnog ponašanja. To je jedan od razloga zašto smo uveli Ugovor o etičkom oglašavanju lijekova za koje HZZO godišnje izdvaja 5 milijardi kuna", rekao je Luka Vončina, rukovoditelj službe za lijekove i medicinske proizvode HZZO-a na radionici za medije koju je organizirao CARPC. Istaknuo je kako je poznato da je primarni cilj svake posjete stručnog suradnika farmaceutske tvrtke liječniku porast prodaje lijekova tvrtke, a pritisak medija, međusobne optužbe farmaceutskih tvrtki, prigovori liječnika i ljekarnika te negativni primjeri iz drugih zemalja bili su dodatni razlozi zbog kojih je HZZO ponudio kompanijama na potpis ovaj ugovor. Vončina je naglasio kako je to jedan od tri ugovora kojim uvode stroži red na tržište lijekovima. Ugovorom se kontrolira novac potrošen na promidžbu lijekova i to kroz medije i kroz posjete liječnicima od strane stručnih suradnika, ali i svi troškovi koji kompanije troše na zaposlene u sustavu javnog zdravstva. Kako bi se osigurala implementacija ugovora, uveden je financijski revolving deposit model prema kojem farma kompanije moraju deponirati tri posto svog godišnjeg prometa u HZZO. "Do danas je 60 tvrtki potpisalo ugovor, a HZZO je na taj način do sada prikupio oko 40 milijuna kuna", rekao je Vončina. HZZO trenutno ne može raspolagati tim novcem, ali onoga trenutka kada HZZO izađe iz državne riznice, taj bi novac mogao biti oročen. Vončina je dodao kako kompanije za neetično ponašanje mogu biti kažnjene brisanje zamjenjivih lijekova s listi ili financijskim kaznama. Ugovorom je zabranjeno reklamiranje lijekova, obavještavanje javnosti o lijekovima koji su u procesu stavljanja na listu, iznošenje nedokazanih tvrdnji o učinkovitosti lijeka te poticanje na propisivanje uz ostvarivanje imovinsko - materijalne koristi. Iako etički ugovor ima svoje pozitivne strane jer dodatno regulira etičnost u promociji lijekova, primjenjuje se na inovativne i generičke kompanije koje ga potpišu, te uvodi transparentnost u interakcijama nositelja odobrenja sa zdravstvenim djelatnicima i udrugama pacijenata, Marko Mataija, direktor tvrtke GlaxoSmitKline koja je članica CARPC-a, naveo je i cijeli niz primjedbi na HZZO-ov ugovor.
Marko Mataija, direktor GlaxoSmithKline
Novinari smiju pisati o lijekovima
"Ugovor je primjenjiv samo na kompanije koje su potpisale ugovor, obveza potpisivanja ugovora je samo pri stavljanju novog lijeka na listu HZZO-a, definira se interakcije s liječnicima, ali ne i s ostalim zdravstvenim djelatnicima, i ne odnosi se na interakcije nositelja odobrenja s veledrogerijama i ljekarnama", rekao je Mataija. Dodao je i kako su kompanije dobile u zadatak obavljanje velikog birokratskog posla u smislu slanja obavijesti o sastancima HZZO-u, prikupljanje suglasnosti liječnika za prosljeđivanje podataka HZZO- u, zahtjev za iscrpnim podacima uz svaki trošak u kvartalnom izvještaju. Nejasni su i kriteriji za određivanje visine kazne, kao i za kvartalno izvještavanje. Mataija je istaknuo i kako ugovorom nije definirana mogućnost prigovora na kaznu, te da ugovor stavlja odgovornost na nositelje odobrenja za ono što treće strane, primjerice, novinari pišu o lijekovima. Upravo se na radionici raspravljalo se o tome smije li novinar pisati o lijekovima i objaviti tvorničko ime lijeka budući da su pojedine kompanije zbog toga morale HZZO objašnjavati je li riječ o reklamiranju ili pravu na informaciju i kako su novinari do informacije došli. Vončina naglašava kako zakon ne zabranjuje da se u novinskom članku navede ime lijeka, ukoliko je informacija objektivna i cjelovita te ne navodi na krivo mišljenje. Dakle, o lijeku se smije pisati ukoliko se navode stručne reference, moguće nuspojave te izjave stručnjaka. Vončina je naglasio kako je strogo zabranjeno navoditi na pomisao da lijek nema nuspojava, ostavljati dojam da lijek jamči uspjeh u liječenju bolesti, upućivati da je lijek nesumnjivo bolji od drugih lijekova, biti usmjereno isključivo ili uglavnom na djecu te uključivati preporuke zdravstvenih radnika koji bi zbog popularnosti mogli utjecati na korištenje lijekova. Vončina je naglasio kako do sada nije bilo prigovora na kršenje etičkog ugovora od strane farmaceutskih kompanija. U tijeku je obrada izvještaja o potrošnji koji su kompanije dostavile HZZO-u, a rezultati bi trebali biti poznati tijekom ovog mjeseca.
Luka Voncina, HZZO
Lijekovi produljuju život
"Svjesni smo važnosti pružanja točnih, poštenih i objektivnih informacija o lijekovima. Predani smo postizanju veće transparentnosti, odgovornosti i etičkog ponašanja unutar industrijskog okvira samoregulacije i zbog toga smo donjeli svoj Kodeks ponašanja, a Etičko povjerenstvo nadzirat će njegovo provođenje jer se kršenje Kodeksa ne smije tolerirati", naglasila je predsjednica CARPC-a Nataša Kličko. Dekan zagrebačkog Medicinskog fakulteta Davor Miličić naglasio je kako u medicini ima korupcije, ali znatno manje nego u ostalim strukama. "Nismo dovoljno hrabri i odlučni da razriješimo s korumpiranima. A kad govorimo o sprezi liječnika i farmaceutske industrije ustvari govorimo o suradnji jer se medicina temelji na napretku i razvoju novih lijekova. Medicina je, odnosno lijekovi, zaslužna za produljenje života što se vidi na primjeru liječenja hipertenzije čija je prevalencija u općoj populaciji 40 posto i koja je prikriveni ubojica broj jedan.
Dekan MEF-a Davor Miličić
Etički ugovor ubija medicinu
Onima koji tvrde da su liječnici u sukobu interesa zato što propisuju lijekove treba uzeti licencu jer time ugrožavaju živote pacijenata", oštar je bio Davor Miličić. Naglasio je kako smo na pravom putu ako želimo našim liječnicima zatvoriti vrata za sudjelovanje u znanosti. "Ovakvim etičkim ugovorom ubijamo vlastitu medicinu", naglasio je Miličić. Naime, očekuje se kako će se smanjiti broj edukativnih sadržaja koji su financirani od strane industrije što se već, primjerice, događa u SAD-u.
Mane ugovora
Primjenjiv samo parcijalno
"Ugovor je primjenjiv samo na kompanije koje su potpisale ugovor, obveza potpisivanja ugovora je samo pri stavljanju novog lijeka na listu HZZO-a, definira se interakcije s liječnicima, ali ne i s ostalim zdravstvenim djelatnicima, i ne odnosi se na interakcije nositelja odobrenja s veledrogerijama i ljekarnama", rekao je Marko Mataija, direktor GSK. Dodao je i kako su kompanije dobile u zadatak veliki birokratski posao.