14. prosinac 2011.| Ana Blašković

'Ne spriječi li se pad rejtinga, kamate na kredite će rasti'

Padne li rejting, slijedi i pad ulaganja u Hrvatsku jer će doći do gubitka kredibilnosti u očima inozemnih ulagača, procjena je direktora HUB-a Zorana Bohačeka

Kreditni rejting je u opasnosti i najvažnije je spriječiti njegov pad - to je prvi zadatak nove Vlade. Ne uspije li u tome, porast će cijena zaduživanja te uslijediti pad ulaganja i rast kamata na kredite tvrtkama i građanima, upozorio je direktor Hrvatske udruge banka (HUB) Zoran Bohaček u utorak.

Direktor Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček upozorio je na mogući rast cijene zaduživanja/PXL Direktor Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček upozorio je na mogući rast cijene zaduživanja/PXL Time upozorenjem Udruga banaka ponovno se priključila stručnjacima koji pozivaju na reforme da se spriječi gubitak kredibilnosti u očima stranih investitora. U načelu, rekao je Bohaček, kamatne stope na kredite ne bi trebale rasti osim u slučaju da bankama ne porastu izvori sredstva, a to je realnost u slučaju pada rejtinga. Odluka o rejtingu očekuje se u ožujku iduće godine kada bi se trebao objaviti ocjena za Hrvatsku i ostale zemlje. Iduće godine neće biti poboljšanja ekonomske situacije ni znatnijeg gospodarskog rasta, očekuje se stagnacija kredita stanovništvu te lagani rast kredita tvrtkama, a godinu treba prebroditi i stvoriti uvjete za rast u 2013. Bohaček se osvrnuo i na rast loših kredita koji je krajem rujna stao na nešto više od 12 posto i radi se o razini za koju HNB smatra da je njome dosegnut plafon. Kvarenje portfelja banaka traje od početka krize: krajem 2009. loši krediti iznosili su 8 posto, a krajem 2010. dosegnuli su 11 posto. Banke rezerviraju između 40 i 50 posto operativne dobiti za pokrivanje neuredno servisiranih kredita što "sugerira da dobiti banaka ovu razinu loših kredita mogu podnijeti bez značajnijih poteškoća".

Predstavljajući najnoviju analizu Velimira Šonje pod nazivom "Regulacija, troškovi i dobit banaka: Najava obrata?", rečeno je da se troškovi banaka ove godine nisu značajnije mijenjali. "Regulacija u 2011. nije bila bitnija odrednica kamatne marže i profitabilnost banaka. No, profitabilnost banaka mjerena povratom na kapital prestala je rasti. U drugom tromjesečju odnosu na prvo snizila se za 1,7 postotnih bodova na 7,7 posto", kaže Bohaček. Detaljniji pokazatelji u trećem tromjesečju tek trebaju biti objavljeni i tada će se pokazati da li je zaustavljanje profitabilnosti posljedica skupljih izvora sredstava, troškova rezervacija ili gubitaka na vrijednosnicama. "Moglo bi se raditi o najavi obrata trenda profitabilnosti, posebno u svjetlu najnovijih mjera regulatora banaka matica koji namjeravaju čvršće povezati rast kredita s rastom domaćih izvora sredstava", kažu u HUB-u.

Niste pretplatnik?

alati

Komentiraj članak Pošalji članak Rss Ispiši članak Smanji slova Broj glasova: 0 | Prosjek: 0%

0%

ključne riječi

Moje pretplate

komentari (2)

vodoinst07:28
14.12.11.

He, he, Zoki - podignete li kamate niti 100% rezerevacija operativne dobiti vam neće pomoći da pokrijete nenaplative kredite. Uostalom ovu krizi su izazvali vaši gramzljivi gazde i licemjerno je izvlačiti se na kreditni rejting koji također određuju plaćenici u službi vaših gospodara. Treba Hrvatskoj vladar tipa Vladimir Putin da vas spusti na zemlju i učini ono što je učinio stranim bankarima u Rusiji potkraj prošlog tisućljeća.

Marx08:39
14.12.11.

Bilo bi dobro da Poslovni dnevnik uvede rubriku "Hrvatska ekonomska naiva" (to je inače tekst koji je objavio dr. Dragoljub Stojanov, redovni profesor Ekonmskog fakulteta u Rijeci - vidi www.rifin.com).

Naime, nameće se pitanje koliko bilo tko misli da je (još) moguće "čuvati"KREDITNI REJTING DA NE DE U SPEKULATIVNU ZONU i što činiti u međuvremenu? Da li je možda rješenje čuvati kreditni rejting u beskraj, do sudnjeg dana? Ne bi li možda bilo bolje da se on poveća?

Budućnost određuju ekonomski rast, demografske promjene i sustav obrazovanja. Kako tu stoji Hrvatska ne treba tumačiti. Krakoročno,treba upozoriti da je dug ovisan o rastu, a rast o konkurentnosti. Bolni rezovi za to nisu dovoljni, treba također i bitno povećati konkurentnost a to ne ide bez devlvacije naionalne valute. Za naše "profesionalne diskutante" kao da ne postoji pitanje rasta bez kojeg dug postaje nepodnošljiv i mora se tražiti njegovo restrukturiranje što ne ide bez MMF-a.

Dakle, Hrvatskoj ne gine klasičan stand-by aranžman s MMF-om kada joj padne kreditni rejting i bude morala zatražiti restrukturiranje svog duga. To će biti otprilike godinu dana nakon pada kreditnog rejtinga u spekulativnu zonu.

Posebno je tragikomično da se govori samo o očuvanaju ali ne i o potrebi povećanja kreditnog rejtinga što je u novije vrijeme uspjelo samo Češkoj, Madžarskoj, Slovačkoj, Poljskoj i Srbiji, u našim medijima često isticanoj kao primjer beskorisne devalvacije.
Pregled svih komentara
Citiraj Ubaci link Podebljaj tekst Nakosi tekst Podcrtaj tekst
broj znakova: 4000 Pošalji poruku

Poslovni.hr je internetski portal prvih hrvatskih dnevnih poslovnih novina - Poslovnog dnevnika. Svrha portala poslovni.hr je profiliranje u središnji gospodarski i financijski portal. Portal ima najveću online zajednicu korisnika okupljenu oko financijskih i poslovnih tema, a uz velik izbor aktualnih vijesti i analiza, poslovni.hr daje i detaljni pregled trgovanja na regionalnim burzama, nudi brojne poslovne i stručne naslove dostupne putem internetske knjižare i dr.