Posljednji podaci Državnog zavoda za statistiku pokazali su nastavak snažnog pada zaliha gotovih industrijskih proizvoda.

U srpnju, a u odnosu na prethodni mjesec, zalihe gotovih industrijskih proizvoda zabilježile su pad za 3,3 posto. Istovremeno, na godišnjoj je razini pad zaliha iznosio 8,4 posto. Time je ujedno nastavljeno razdoblje od 14 mjeseci u kojima zalihe bilježe pad, navodi se u publikaciji Dnevne financijske vijesti koje objavljuje RBA. Nastavak pada zaliha u trenutnim uvjetima nije iznenađenje budući da je razina domaće potražnje još uvijek nedovoljna da bi pokrenula oporavak industrijske proizvodnje pa poduzeća stoga iskorištavaju postojeće zalihe, navode RBA analitičari.

Iako zalihe industrijskih proizvoda i dalje bilježe pad, već četvrti mjesec za redom vidljivo je usporavanje negativnih trendova, što je direktno posljedica činjenice da poduzeća polako iscrpljuju svoje zalihe. Slični trendovi očekuju se i narednih mjeseci. Uzme li se u obzir i dalje niska razina domaće potražnje u narednih nekoliko mjeseci, analitičari ne očekuju značajniji oporavak industrijske proizvodnje. Stoga, iako bi se pad zaliha mogao nastaviti on bi trebao biti niži nego prethodnih mjeseci.

Ako se usporedi kretanje zaliha prema glavnim područjima NKD-a, vidljivo je kako je najveći doprinos njihovu godišnjem padu došao iz prerađivačkog sektora, koji obuhvaća većinu industrijskih zaliha. U promatranom sektoru, s udjelom od 95,3 posto, zalihe bilježe pad od lanjskog lipnja. Ipak, pad u srpnju od 8,9 posto godišnje vidljivo je niži no prethodnih mjeseci. Unutar promatranog sektora najznačajniji udio obuhvaćaju zalihe prehrambenih proizvoda koje su tijekom srpnja smanjene za 19,8 posto godišnje. Dodatni doprinos padu ukupnih zaliha došao je i od snažnog pada zaliha u proizvodnji ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda (-10,7 posto).

Budući da je kod navedene kategorije istovremeno zabilježen i snažan pad industrijske proizvodnje, pad zaliha nemetalnih mineralnih proizvoda ne iznenađuje, navode analitičari. Nadalje, u sektoru rudarstvo i vađenje (s udjelom od 4,7 posto u ukupnim industrijskim zalihama) zalihe su tijekom srpnja nastavile s rastom na godišnjoj razini. Najveći doprinos njihovu rastu došao je iz kategorije ostalo rudarstvo i vađenje u kojem su se zalihe povećale za 6,8 posto godišnje. Time je u potpunosti otklonjen negativan efekt pada zaliha kod vađenja sirove nafte i prirodnog plina (-3,8 posto), zaključuje se u analizi.

(pd)