Gospodarska kriza dovela je na rub propasti više od 300 javnobilježničkih ureda, doznaje poslovni tjednik Lider.

Prema podacima Hrvatske javnobilježničke komore broj usluga javnih bilježnika lani je u odnosu na prethodnu godinu pao 40 posto, a u prvih pet mjeseci ove godine zabilježen je pad od još 50 posto. Prepolovljen je broj solemnizacija, ovjera raznih ugovora prema kreditima, ovjera potpisa, a bilježnike najviše zabrinjava pad broja najbolje plaćenih usluga koje su pružali trgovačkim društvima. Pritisnuta besparicom, trgovačka društva izbjegavaju mnoge aktivnosti i koriste se samo nužnim bilježničkim uslugama ili se pak uopće ne koriste, kršeći tako i propise, navodi Lider.

S druge strane zbog povlaštenog statusa posao cvjeta u desetak javnobilježničkih ureda. To su tzv. veliki ovrhovoditelji s mnogo ovrha na temelju vjerodostojnih isprava koje uključuju prisilne naplate zapljenom novca na računima građana zbog duga za vodu, plin, električnu energiju i druge komunalne usluge.

Da bi se riješili problemi, Hrvatska javnobilježnička komora predložila je promjenu Ovršnog zakona prema kojoj sudovi i ovrhovoditelji više ne bi raspoređivali predmete izravno određenim bilježnicima, nego bi se ti predmeti dostavljali Komori, a ona bi ih prema sjedištu ovršenika i abecednim redom prosljeđivala javnim bilježnicima.

(pd)