Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u prvom tromjesečju ove godine internet je koristilo više od polovice umirovljenika, njih 55 posto, a kako je njihov broj u ukupnoj populaciji između 1,2 i 1,5 milijuna, ovisno o računanju, broj umirovljenika surfera značajno se približio broju mladih među kojima gotovo svi od njih više od milijun surfa internetom. Umirovljenike pak ne treba poistovjetiti sa starijom populacijom, ukazuju podaci DZS-a, jer među starijima od 65 godina tek njih osam posto surfa. Između 55 i 64 godine surfa četvrtina, a među onima koji imaju između 45 i 55 godina na internetu ih je 56 posto.
Prenapuhan Facebook
Nadalje, unatoč snažnoj promociji društvenih mreža tek nešto više od polovice korisnika vrijeme na internetu troši na takve sadržaje. Prema DZS-u građani na internetu najviše čitaju novine i magazine. To čini 76 posto korisnika interneta. Slijedi traženje informacija o proizvodima i uslugama što čini 74 posto građana, a zatim njih 61 posto online traži informacije o zdravlju. Možda upravo zbog toga tri posto surfera više nego lani, njih 17 posto, kupuje online. Svoj novac pak najviše troše na odjeću i obuću, njih 33 posto, slijede knjige, edukacijski materijali i novine s 27 posto pa lutrija i klađenje s 21 posto, zatim kućne potrepštine s 20 posto i računala i druga potrošačka elektronika s 16 posto. Kućanstva pak zbog krize i korištenja mobitela sve više naglašavaju da im je fiksni internetski pristup bilo nepotreban, što je lani tvrdilo 54 a sada tvrdi 65 posto kućanstava ili pak ističu da im je problem previsoka cijena što tvrdi 28 posto kućanstava.
Sve više računala
Paralelno, pada korištenje ADSL-a i to za 4 posto u odnosu na godinu prije. Riječ je o najčešćem izboru kućanstava , jer takav priključak ima njih 64 posto. No, zato rastu pristup putem kabelskih operatera s 21 posto na 24 posto kućanstava, te raste broj kućanstava koja koriste mobilni pristup internetu s četiri na šest posto. Unatoč krizi kućanstva sve češće posjeduju računalo i pristup internetu, možda kroz pristup preko tvrtke. Naime, prema Državnom zavodu za statistiku osobno računalo umjesto lanjskih 60 posto sad posjeduje 64 posto kućanstava, a pristup internetu umjesto 57 sad ima 61 posto kućanstava.
Država kontrira
Kao i kod građana tako se i kod tvrtki može primjetiti značajan pomak prema digitalnoj ekonomiji. Preko interneta kupuje 39 posto tvrtki u Hrvatskoj što je za čak sedam posto više nego lani. Pomak se osjeti i u prodaji putem interneta, ali mnogo blaži. To čini 26 posto tvrtki što je dva posto više nego lani. Inače, svaka deseta tvrtka u Hrvatskoj već živi u digitalnoj ekonomiji za koju se zalaže Europska komisija, a koju želi uvesti i Hrvatska. Riječ je o tvrtkama koje više od polovice prodaje i više od polovice svoje kupnje rade putem interneta.
Prema podacima DZS-a 14 posto tvrtki u Hrvatskoj više od polovice prodaje ostvaruje preko interneta, deset posto tvrtki između 25 i 50 posto svojih prihoda generira preko interneta, a njih 22 posto putem interneta ostvaruje 10 do 25 posto svoje ukupne prodaje. Nadalje, 11 posto tvrtki više od polovice svojih inputa kupuje online, njih sedam posto na taj način nabavlja između 25 i 50 posto svojih inputa, a 11 posto na taj način troši između 10 i 25 posto svog budžeta. Upravo stoga posebno je zanimljivo da država bilježi potpuno obrnut trend. Usluge podnošenja ponuda za javne natječaje u elektroničkom obliku pale su s 16 na 14 posto.