Najmoćniji bankari, ministar financija i guverner, razgovarali su o MMF-ovom posjetu i ključnom problemu ministra Linića - kako zatvoriti proračunski deficit, odnosno koliko su i po kojoj cijeni banke spremne financirati državu na domaćem tržištu. A svjetskog financijskog policajca čiju je pomoć već potražila većina zemalja regije u borbi s krizom, od središnje banke, između ostalog, zanimale su makroekonomske projekcije za domaće gospodarstvo, ključni bankarski pokazatelji te stabilnost banaka i stanje nenaplativih zajmova. "MMF-ov fokus je prije svega na Katančićevoj ulici, odnosno Ministarstvu financija", rekao nam je dobro upućen izvor blizak HNB-u. S obzirom na činjenicu da su matične banke već odaslale signale da neće biti značajnijih priljeva domaćim podružnicama, za dogovor države i banaka nužna je pomoć HNB-a u pružanju likvidnosti. Guverner Željko Rohatinski ranije je poručio da je manevarski prostor monetarne politike sužen zbog čega bi Vlada trebala nastaviti s financijskom konsolidacijom čime bi se smanjio pritisak na devizne rezerve i stabilan tečaj. Procjenjuje se da će se država trebati zadužiti za najmanje 1,5 milijardu eura. Na tom tragu ministar Linić je u intervjuu Bloombergu najavio da će država ponuditi najmanje 1,3 milijarde dolara obveznica na financijskim tržištima u SAD-u i Japanu kako je i najavio Poslovni dnevnik, prenosi Tportal. Najavio je i da će se pokušati zadužiti i kod domaćih banaka, no ne i na koliku posudbu može računati.Bloombergu se, inače, Linić pohvalio i dobrim reakcijama MMF-a na predstavljene projekcije proračuna koje predviđaju 4,6 milijardi kuna rezova državnih rashoda, drastično manje od devet milijardi koliko je tražila središnja banka. "Kad govorimo o rejting agencijama i MMF-u, oni su ugodno iznenađeni našim proračunskim rezovima. Sada gledaju koliko su naši prijedlozi rezova realistični te koliko mogu ograničiti naš rast. U faktor će uzeti i utjecaj stanja u Europi na procjenu našeg rasta", rekao je Linić. Banski dvori, podsjetimo, računaju na rast BDP-a od 0,8 posto ove godine, temeljenog na čak 7,5-postotnog rastu investicija.
Ekonomski institut
Smjernice bi mogle biti dovoljne da spriječe pad rejtinga
Vladin optimizam o rastu BDP-a, a time i proračunskih prihoda očito ne dijele i drugi. Ekonomski institut u 2012. očekuje pad gospodarske aktivnosti od 0,3 posto uz opasku da su projekcije napravljene prije novih smjernica proračuna. Blagi rast od 1 posto očekuju tek 2013., dok Vlada očekuje ubrzanje na 1,5 posto. Institut Vladine smjernice ocijenio je kao nagovještaj "čvrstih koraka prema smanjenju deficita, što bi do donošenja proračuna moglo biti dovoljno za dobivanje povjerenja tržišta i sprečavanje pada kreditnog rejtinga", stoji u priopćenju.
Glavni makroekonomisti
Drugi val recesije
Vladine projekcije nisu uvjerile ni bankare. Očekujući drugi val recesije, u anketi Hrvatske udruge banaka, ekonomisti predviđaju puno ozbiljniji pad - između 0,5 i 2,1 posto. S tom procjenom kretanja BDP-a, sumnjičavi su i prema skoku investicija i punjenju proračuna. Dok Vlada očekuje 7,5-postotni rast investicija, oni procjenjuju pad za 2,7 posto.