Registracija na portal Poslovni.hr je besplatna. Registracijom postajete dio najveće regionalne poslovne i financijske internet zajednice. Članovi se mogu povezivati s drugim članovima portala koristeći komunikacijske alate (forum, privatne poruke, liste prijatelja i dr.)
Kako bismo Vam poslali novu lozinku, molimo Vas da unesete e-mail adresu koju ste koristili prilikom registracije na portalu.
2. veljača 2012.| Rato Petković,VLM
Nakon što je Međunarodni monetarni fond (MMF) prvo odgađao povratak svoje misije u Beograd, smatrajući da je vlada skrojila državni proračun veći od dogovorenoga, predstavnici MMFa u četvrtak će ipak nastaviti pregovore kako bi se revidirao sporazum o milijardu eura kredita Srbiji i otklonili nesporazumi između dviju strana.
Guverner Dejan Šoškić zalagao se za hitan nastavak pregovora o kreditu Ključna zamjerka MMFa je da je srbijanska vlada počela davati jamstvo na zaduživanje javnih poduzeća u inozemstvu i time ugrozila zemlju jer bi državni dug tako mogao prijeći 45 posto BDPa, što je fiskalni savjet označio kao "crvenu liniju" do koje se granice Srbija može zaduživati. U protivnome bi mogla pasti u dužničku krizu, pa joj se čak nagovještavala grčka sudbina. Prema ocjeni Međunarodnoga monetarnog fonda, vlada je davanjem jamstva prekoračila deficit u proračunu za 142 milijuna eura, što je za 30 posto više od dogovora s misijom MMFa na temelju kojega je Srbiji bilo obećano da će joj biti na raspolaganju milijardu eura ako zapadne u financijsku krizu i dođe u teškoće prilikom vraćanja inozemnih zajmova. Riječ je o preventivnome financijskom aranžmanu kojim je vlada nastojala sačuvati postojeći kreditni rejting i tako otkloniti dvojbe inozemnih investitora o mogućem riziku ulaganja kapitala u Srbiji. Konkretan povod za negativnu reakciju MMFa bilo je jamstvo koje je država dala Srbijagasu za kredit u inozemstvu kao i uzimanje kredita od sto milijuna eura za povećanje državnoga kapitala u Komercijalnu banku kako bi Srbija zadržala većinski udio u njoj. Naime, prije četiri godine EBRD je ušao u vlasničku strukturu Komercijalne banke otkupivši 40 posto. Poslije je EBRD povećao udio, s tim da je vladi dan rok da do 2012. može dodatnim ulaganjem vratiti većinski udio i uspostaviti prijašnji odnos 60 prema 40 posto. U pojedinim beogradskim medijima reagiranje Međunarodnoga monetarnog fonda prikazano je kao ucjenjivanje srbijanske vlade i njezino onemogućavanje da vrati većinsko državno vlasništvo u Komercijalnoj banci. No istodobno su stizala i upozorenja da si Srbija ne može dopustiti prekid pregovora s Monetarnim fondom što je ponajviše isticao guverner Narodne banke Srbije Dejan Šoškić pozivajući na hitan povratak za pregovarački stol.
Facebook Croportal MySpace Delicious
Komentiraj članak Podijeli s drugima Pošalji članak Rss Ispiši članak Smanji slova Broj glasova: 0 | Prosjek: 0%