Nisu posjetili HAC
Posebno su zanimljive državne tvrtke iako ih je revizijom obuhvaćeno tek 13 od 69 za koje država tvrdi da ima poseban interes i (su)vlasništvo od 22 do 100 posto. Među njima, primjerice, nisu HAC, Hrvatske ceste i Plinacro, a u lokalnom vlasništvu, primjerice, Zagrebački holding. Među trinaest tvrtki su zato sve tvrtke HŽ-a (njih pet), Fina, HEP, HRT, Janaf, Luka Vukovar, Kumrovec, Agencija Alan i Adriatic Croatia. Od četiri milijarde kuna, koliko su nabavili usluga, roba i radova u 2009., čak 830 milijuna je mimo zakona. Nijedna tvrtka nije dobila bezuvjetno pozitivno mišljenje revizije. Revizija je među njima utvrdila vjerojatno sve moguće načine kršenja Zakona o javnoj nabavi.
Navodi se da su ugovori zaključivani pogodbama mjesecima nakon što su se usluge već obavljale nakon usmenog dogovora. Išlo se na izravne pogodbe, pravdajući se žurnošću iako se svake godine nabavlja ista roba pa za to nema opravdanja. Lažno su se pravdale pogodbe i s privatnim tvrtkama jer na tržištu ne postoji drugi subjekt s kojim bi mogli ugovoriti posao iako su samo godinu prije primili nekoliko ponuda! Isplaćivali su se dodatni radovi izvan ugovora, a da nije vidljivo ni jesu li obavljeni oni ugovoreni... Iako su kao uvjet za dobivanje natječaja navodili duže rokove plaćanja, neke tvrtke s takvim ugovorima su isplaćivali prije vremena, dok su druge morale čekati izvan rokova. Cijene nisu uspoređivane s tržišnima, davani su nerealno kratki rokovi na natječajima itd.
Državno odvjetništvo i USKOK su 2009. i prošle godine pokrenuli istrage i digli optužnice zbog korupcije i štete u HEP-u i HŽ-u, ali i u nekim drugim tvrtkama koje 2009. nisu bile obuhvaćene državnom revizijom poput HAC-a. Međutim, treba znati da je samo HAC iste te 2009. ugovorio radove vrijedne sedam milijardi kuna s PDV-om iako za to nije imao osiguran novac, što je kršenje Zakona o javnoj nabavi. Prema podacima Ministarstva gospodarstva, u 2009. godini su obveznici Zakona o javnoj nabavi sklopili poslova u vrijednosti od 40,6 milijardi kuna. Od toga čak 37 milijardi otpada na državne i lokalne tvrtke te na državnu i lokalnu upravu. Otkriven je, dakle, tek manji dio nepravilnosti jer su nadgledani ugovorili poslova manje od 15 milijardi.
Premalo zaposlenika
Ne čudi zato što sada na površinu izbijaju brojni slučajevi korupcije. Možda i zato što za razliku od državne i lokalne uprave za njihove tvrtke nema obveze revizije svake godine. U Državnoj reviziji imaju propisane kriterije da obvezno posjete one koji su godinu prije imali negativno izvješće, imaju veliku materijalnu vrijednost ili su na meti prijava Državnom odvjetništvu. No tek 13 revidiranih tvrtki pokazuje, a i u Uredu za državnu reviziju su potvrdili, da sa sadašnjim brojem ljudi ne stignu kontrolirati sve.