Kako bi i s manjim paketima zatvorila financijsku konstrukciju, šuška se da bi Vlada mogla dodati još neke dionice - primjerice, Končara
Kako je on očito osmišljen naprečac i bez potrebnih konzultacija, ispao je i tehnički traljav pa se očekuje da će se Vladina odluka o prijenosu dijela državnih dionica Croatia osiguranja i Jadranskog naftovoda Umirovljeničkom fondu korigirati. U Vladi odnosno Ministarstvu financija u žurbi su, naime, previdjeli odredbe Zakona o preuzimanju dioničkih društava kad su utvrđivali količinu dionica CO-a koja bi se prenijela Umirovljeničkom fondu (UMFondu). Ukratko, prijenosom predviđenih 29 posto CO-a HPB Invest (društvo koje upravlja UMFondom) upao bi u apsurd obveze ponude za preuzimanje pa će se na kraju, prema neslužbenim informacijama, paket za prijenos tom fondu srezati na manje od 25 posto. Hoće li se u vrijednosti smanjenja udjela CO-a za prijenos izdvojiti neke druge dionice iz državnog portfelja, zasad nije poznato, no potkraj prošlog tjedna već su krenule spekulacije o određenoj količini dionica Končara kao rezervnom izboru.
Već postojanje rokova bankama za davanje ponude za financiranje jasno upućuju da ministrica financija Martina Dalić ne radi baš od jučer na osiguranju novca za obeštećenje umirovljenika već da se o tome počelo razgovarati već prije nekoliko tjedana. No, dio šire financijske konstrukcije koji se odnosi na prijenos dionica odnosno pokriće (svojevrsni kolateral) Umirovljeničkom fondu osmišljen je definitivno brzopleto, o čemu govori i to što je i većini aktera tog plana priopćenje sa sjednice Vlade bilo i - prvi glas. Zašto takva žurba ako obveza isplate umirovljenika dospijeva u prosincu? Moguće objašnjenje za nešto ranije osiguranje financijske konstrukcije za ovogodišnju isplatu umirovljenika s pravom na obeštećenje je to što će zbog izbora i raspuštanja Sabora već za oko mjesec dana Vlada funkcionalno postati tek tehnička. Mjesec dana nije tako malo vremena za brušenje financijskog aranžmana, osim ako Vlada ovaj put ne želi i samu isplatu umirovljenika pomaknuti na listopad i tako operaciju u kojoj neki novac dobiva oko 140.000 građana (u prosjeku ispada nešto manje od 6000 kuna) stavi u funkciju glasačkih računica.
Politički protivnici, međutim, Vladinu odluku o prijenosu dionica u prvim reakcijama nisu problematizirali s tog aspekta. Jače im valjda zvuči da isplatu duga kao takvu pripisuju kupovanju birača, iako su takve opaske promašene. Te su isplate obveza nastala slijedom pravorijeka Ustavnog suda, a redovne godišnje isplate, i to upravo potkraj godine, utvrđene su još prilikom definiranja modela isplate i osnivanja Umirovljeničkog fonda. U političkom prepucavanju opozicijskim političarima naročito je dobro sjeo model prijenosa dionica Umirovljeničkom fondu. Na sam prizvuk privatizacije iole većih kompanija kod nas se diže halabuka i kad nisu izbori. Onda senzori reagiraju čim je neka od takvih 'na putu za put' prema privatizaciji. Croatia osiguranje će se zasigurno prodati, prije ili kasnije. No, neće se prodati samim prijenosom Umirovljeničkom fondu niti će se njihovom prodajom do novca za skoru isplatu. Tom je fondu Vlada i lani u svrhu isplate duga umirovljenicima prenijela dionice, i to HT-a, a one još uvijek zapravo nisu prodane. Točnije, da bi se izbjegao pritisak žurne prodaje, isplata duga lani je isfinancirana tako što je s HPB-om zavezan aranžman otkupa potraživanja.
Sličan koncept predviđen je i za ovogodišnju isplatu duga, pri čemu dionice CO-a i Janafa prvenstveno trebaju poslužiti kao pokriće u imovini fonda ili kolateral za financijski aranžman s bankama. Hoće li, kada će i koliki udjel država prepustiti privatnim investitorima u jednoj ili drugoj tvrtki, odlučivat će iduća Vlada. No, u političkoj areni zaredale su optužbe o prodaji obiteljskog srebra. Šef SDP-a i predvodnik Kukuriku koalicije, Zoran Milanović, rekao je da za Hrvatsku "Janaf i CO nisu obiteljsko srebro nego kisik". Osim što je malo teže dokučiti po čemu bi osiguravateljski biznis bio 'kisik' za državu, Milanović je zaboravio da je istu tu tvrtku upravo SDP-ova koalicija prodavala natječajem još prije desetak godina, ali je zapelo na lošim ponudama.