Marijan Hanžeković odvjetnik R. Ježića
Na informacije koje je u četvrtak prenio i Bloomberg se zbog novinarskih upita očitovao i USKOK iz kojeg je priopćeno da objavljene informacije ne predstavljaju nikakav obrat u slučaju "Sanader-Hernadi" tj. da nema nikave promjene u kaznenom predmetu USKOK-a protiv okrivljenog Ive Sanadera jer su im podaci o tim tvrtkama poznati i nalaze se i u istražnom i sudskom spisu. Najnoviji medijski napisi nameću niz novih pitanja u slučaju podmićivanja bivšeg premijera: prema njima ispada da je 10 milijuna eura stiglo od Gazproma koji s Molom nema nikakve veze pa se onda ne može ni govoriti da se potplaćivanjem Sanadera htjelo Mađarima omogućiti veća upravljačka prava u Ini (čiji je Mol suvlasnik).
Najnovije informacije iz Mađarske ozbiljno pokušavaju uzdrmati optužnicu protiv Sanadera, ali i inkriminiranje prvog menadžera Mola Zsolta Hernadija. Tjednik Heti Valasz piše konkretno da se tvrtke Hangarn i Ceroma nalaze pod upravljanjem tvrtki, također registriranih u Limassolu na Cipru, i to na popisu poduzeća sestara ruskog Gazproma. Navode da je "iz moskovske središnjice energetskog giganta tek ove jeseni priznato da njihove tvrtke, također registrirane u Limassolu - Atlas Alpha Services Limited i Potassa Holdings Limited - nadziru Hangarn i Ceromu". Dakle, to su dvije tvrtke koje je u svom svjedočenju pred USKOK-om naveo Robert Ježić, vlasnik Diokija, čija je švicarska tvrtka bila dio lanca putem kojeg se mito isplatio (najprije preko Cipra pa potom preko Švicarske). Bloomberg je jučer kasnije poslijepodne objavio i reakciju iz Gazproma, iz kojeg poručuju da sa ciparskim tvrtkama imaju veze tek od ove jeseni.
Do Roberta Ježića u četvrtak nismo uspjeli doći. Njegov odvjetnik Marijan Hanžeković nam je pak kratko prokomentirao najnovija medijska otkrića iz Mađarske: "U ovom su postupku u kojem je Robert Ježić svjedok relacije između Mola i Gazproma nebitne, njima se ništa ne mijenja na sudu. No, ispada da je Gazprom suvlasnik Mola". Vlasnička strukturu Mola nije moguće posve jasno "prepoznati" s obzirom da se osim države, sa 23,8 posto udjela (koje ima umirovljenički fond), sa još ukupno 26,6 posto dionica navode "strani ulagači" a ostalo su financijske i investicijske kuće. Inače, priča o "Rusima oko Mola" traje već neko vrijeme, jer je mađarska Vlada ove godine udjel od 21 posto dionica otkupila od ruskog Surgutneftegasa što je premijer Viktor Orban okarakterizirao tada kao "tešku bitku".
Prema pisanju Večernjeg lista iz lipnja ove godine i u Hrvatskoj postoji teorija prema kojoj su Rusi pristali izaći iz Mola jer im je obećan Molov udio u Ini što se potkrepljuje cijenom koju je Surgutneftegaz platio - 1,8 milijardi eura. To odgovara vrijednosti Molovog udjela u Ini. Protivnici ove teorije tvrde da Mol nikad neće prepustiti Inu Surgutneftegasu upravo zbog njeasne vlasničke strukture. Već su tada VL-u iz Mola tvrdili kako dvije ciparske tvrtke kroz koje su krenule isplate Sanaderu nisu u vlasništvu Mola, te da ta kompanija vlasništvo svih tvrtki kćeri, podružnica i off-shore kompanija objavljuje na burzi.