Postavlja se pitanje hoće li uspjeti plan ministra financija Slavka Linića da novim Zakonom o financijskoj disciplini riješi problem nelikvidnosti u godinu dana? Podršku dobiva od HUP-a, HUB-a, HGK, sindikata i stručnjaka, iako svi imaju i neke primjedbe, a mnogi otvoreno strahuju od neuspjeha, piše tportal.

Stečajni upravitelj Darko Šket, koji iza sebe ima uspješnu operaciju spašavanja Peveca i čiji je direktor i danas upozorava da je većina prezaduženih društava u takvim problemima da ne mogu sama napraviti plan restrukturiranja, već bi morala angažirati vanjske stručnjake, što im predstavlja dodatan trošak. Slične je primjedbe iznio i Ivan Miloloža, čelnik HUP-a , koji je gostujući u Dnevniku HTV-a zamjerio što troškove postupka, dakle plan restrukturiranja, revizorsko mišljenje i brojne takse, snosi dužnik. Šket je za tportal istaknuo kako je vrlo neizvjesno mogu li ta društva, čak i ako se dugovi pretvore u vlasnički udio, funkcionirati na tržištu.

“Pravi učinci bit će vidljivi kad se zakon bude primjenjivao u stvarnosti, namjera da se gospodarstvo očisti svakako je dobra. Ipak, čini mi se da je to malo prebrzo u odnosu na stanje u gospodarstvu: oporavka još nema, a ide se s rigidnim propisima i plaćanjem od 60 dana. Linićevo rješenje je barem pola godine ispred gospodarstva koje vodi Čačić’, rekao je Šket za tportal.

Oko uspjeha u rješavanju nelikvidnosti putem novog zakona skeptičan je i sindikalist Ozren Matijašević. “Radi se o poduzećima koja su zbog poremećaja na tržištu kratka sa sredstvima, a ovdje je sve ‘prenormirano’, mnoštvo je koraka koje treba napraviti i sve se treba platiti. S obzirom na to da su nelikvidna poduzeća često devastirana i u stručnom smislu, morat će platiti vanjske stručnjake i za program restrukturiranja. Drugo, na koga bi se mogao odnositi novi zakon? Sigurno ne može pomoći poduzećima koja su blokirana tri do pet godina”, rekao je Matijašević te dodao da se treba upitati što je nekom poduzeću uzrokovalo blokadu, je li to možda bila država-dužnik ili bezobrazne zatezne kamate? “Trebala je uslijediti multilateralna kompenzacija gdje bi država dala svoj obol i uz takvu situaciju ovaj bi zakon bio prihvatljiv”, rekao je Matijašević za tportal. .

(pd)