Linić: Povećanje gospodarskog rasta traži se u državnim investicijama

Ministar financija Slavko Linić izvijestio je danas zastupnike u Hrvatskom saboru kako se prihodi za 2012. kreću oko 109 milijardi kuna. “Ostaje upitno je li moguće ostvariti takve prihode s obzirom na razne procjene koje govore o recesiji u našem okruženju i opasnosti da takav pad gospodarskih aktivnosti imamo i u Hrvatskoj”, rekao je Linić.

Osnovna karakteristika tih prihoda u odnosu na prošlogodišnji plan, kazao je, jest da oni rastu oko 600 milijuna kuna zbog većeg udjela prihoda iz proračuna Europe, odnosno iz europskih fondova. Linić je napomenuo kako se očekuje da će inflacija biti oko 2,4 posto, ističući, međutim, kako vlada ipak planira gospodarski rast. Prijedlog vlade je bio da se u isto vrijeme borimo za otvaranje investicija, da se borimo za to da Hrvatska pokrene bilo kakvu investicijsku aktivnost kako bi se mogla okrenuti mogućem i potencijalnom gospodarskom rastu, rekao je Linić pojašnjavajući kako je to razlog što vlada planira gospodarski rast od 0,8 posto.

Povećanje gospodarskog rasta traži se u državnim investicijama, rekao je Linić dodavši kako je ocjena vlade da sva ministarstva moraju pokrenuti mehanizme da se kroz državna poduzeća ulaže u energetiku, transport, turizam i regionalni razvoj, posebno razvoj komunalne infrastrukture na razini lokalnih i regionalnih samouprava. Stoga, poručio je, vlada zadužuje sve ministre i sva nadležna ministarstva da pristupe ozbiljno upravljanju imovinom države, s ocjenom da to već u ovoj godini treba dati i rezultate.

Karakteristika prihoda je da se porezima više opteretilo potrošnju i da povećano opterećenje potrošnje kroz povećani PDV nismo unijeli u državni proračun već smo usmjerili prema rasterećenju hrvatskog gospodarstva te socijalnoj politici, prema najugroženijim skupinama građana, rekao je Linić. Ocjenjujući da će povećanje opterećenja potrošnje ipak imati negativan utjecaj na standard građana vlada je, rekao je, pokušala naći neke kompenzacije pa je to razlog da se uvode međustope za neke prehrambene artikle kao što su ulje masti, dječja prehrana, šećer i pitka voda. “U isto vrijeme ocijenili smo da je neophodno promijeniti neoporezivi dio prihoda radnika i umirovljenika, pa je to razlog da smo povećali s 1.800 na 2.200 kuna neoporezivi dio kod zaposlenih, a s 3.200 na 3.400 kuna kod umirovljenika”, kazao je.

Linić naglasio je i kako državne investicije koje bi krenule, ne znače veći izvoz već prije svega manji uvoz. “Prije svega manji uvoz struje, veću konkurentnost hrvatskih luka, veću ponudu na hrvatskom tržištu kreveta u turističkoj zoni. Dakle jačanje Hrvatske na domaćem tržištu i što manju ovisnost od uvoza”, rekao je. Osvrćući se na rashodovnu stranu proračuna Linić je rekao kako je vlada odlučila učiniti i više nego što od nje traži Zakon o fiskalnoj odgovornosti, pa je išla i na nominalno rezanje pojedinih rashoda. “To je razlog da u ovom proračunu imamo realno četiri milijarde (kuna) srezano nominalnih rashoda”, rekao je Linić.

O tome koliko su sve te projekcije realne Linić je rekao kako je vlada poduzela niz kontrolnih mehanizama i promjenu organizacije državne uprave kako bi odgovornost za proračunske stavke bila kontrolirana u samim resornim ministarstvima, ali i na kontrolnim mehanizmima putem ministarstva financija. Što se tiče deficita, Linić je rekao kako je on ispod 10 milijardi kuna. “To znači 5 milijardi kuna manji u odnosu na ostvarenje 2011. godine. Deficit koji nas obvezuje na nova zaduženja, pa je to razlog što je vlada jasno rekla da želi ići u privatizaciju pojedinih državnih tvrtki”, ustvrdio je Linić.

(Hina/pd)

Samo registrirani korisnici mogu komentirati
Nemaš korisnički račun? Registriraj se ovdje! Prijavi se ovdje!
Pregled dana Pogledaj sve