Smatra da su Vlada i Ustavni sud vrlo ažurni kada, kako kaže, treba kažnjavati građane, a nisu se sjetili mogućnosti uvođenja kategorija redovnih, prijevremenih i poslijevremenih mirovina koje bi ovisile i o godinama radnog staža, a ne samo o godinama starosti. Ako već Ustavni sud inzistira na rodnoj jednakosti, trebamo uvesti redovne mirovine s 40 godina staža (prvi uvjet) ili 65 godina života i minimalno 15 godina staža (drugi uvjet), stoji u priopćenju, prenosi HRT.
"Oni koji bi željeli u prijevremenu mirovinu mogli bi s 35 godina staža, ali ne manje od 60 godina starosti, i umanjenjem mirovine za 0,15 posto po mjesecu prijevremnog odlaska. Oni pak koji žele raditi i dulje od 40 godina staža ili 65 godina života, a to im omogućava i već postojeći Zakon o radu, neka rade. Štoviše, nagradimo ih za to povećanom poslijevremenom mirovinom s 0,15 posto po mjesecu", ističe Lesar.
Uvjeren je da je mirovinski sustav u Hrvatskoj pred slomom jer su sve vlade do sada osiguravale lagodan život pojedinicima s povlaštenom mirovinom, a ostale su u mirovinu potjerali. Lesar se zapitao i što je bilo s novcem koji se desetljećima uplaćivao u fondove, a sada ga nema.
Vladi je dao i svoje mišljenje kako bi pravedan mirovinski sustav trebao izgledati. Svakom osiguraniku izračuna se koliko je uplatio i koliko sudjeluje u kolaču koji se naziva mirovinskim fondom. Taj udjel (npr. 1/1,000.000) mirovina je koju čovjek treba primati.
"Sve drugo - privilegiji koji se dodjeljuju odlukom politike, za što nitko umirovljenike nije ništa pitao - treba se platiti iz nekih drugih sredstava, ne iz mirovinskog fonda. Uključujući i mirovine političara, branitelja, akademika, rudara, policajaca, vojnika i svih drugih. Za to neka se vlast dosjeti kako zna. A s onog što su ljudi uplaćivali i štedjeli desetljećima neka makne prste", poručuje Lesar.
Zaključio je kako Vlada i ne pokušava kazniti poslodavce koji nisu platili doprinose ili su ih platili na minimalne plaće, što radnici saznaju tek kada pokušaju ostvariti pravo na mirovinu.
(pd)