Na otoku fascinantne prirodne ljepote nema ni 800 stanovnika. Uskoro bi se to moglo promijeniti
Na Pjevoru je i nekoliko trgovina s dvokratnim radnim vremenom i oglasna ploča s pozivom mladima da sudjeluju na natjecanju "Lastovo traži zvijezdu". Na otoku koji zimi nema ni 800 stanovnika djece je malo, a jednom kada odu na kopno u srednju školu teško se vraćaju. Posla ovdje ima samo u državnoj službi - u doba SFRJ, dok su Lastovu i Visu tepali kao "nepotopivim nosačima aviona", glavni je poslodavac bila vojska, sada su to policija, pošta i Park prirode. Vojska je otišla, ali turisti nisu došli. Privatne inicijative gotovo da i nema, jer nije lako poslovati na otoku do kojeg trajekt vozi pet sati, sve je skuplje nego na kopnu, a plasman robe puno teži. Među rijetkim poduzetnicima je Darinka Krnčević koja je 2006. pokrenula poljoprivrednu zadrugu Prijatelji Lastova i sada proizvodi desetak proizvoda: likere i rakije, nekoliko vrsta džema, među ostalim od kaktusa smokve indijane koja raste samo na zapuštenim mjestima. Također pakira motar kao i kapare. "Kapare berem iz kamenih kuća, ništa sa zemlje", napominje Darinka koja je za svoje proizvode dobila ekološku etiketu i oznaku otočnog proizvoda. Tuži se što osim u lokalnoj trgovini i hotelu te još nekoliko mjesta u Dalmaciji nema gdje prodavati takvu robu. Ističe kako su joj pomogla čak četiri ministarstva - poljoprivrede, turizma, gospodarstva i pomorstva, a ona je sama digla kredit za preuređenje kamene kuće u proizvodni pogon. Tamo će zaposliti mladu otočanku, čime će se odmah uvrstiti među najveće privatne poslodavce na Lastovu; s desetak zaposlenih najveći je hotel Solitudo, čije ime na latinskom znači "usamljenik", posve prigodno za otok nasred Jadrana.
Miro Maričević
Turizam i ribarstvo
"Istina je, najveći privatni poslodavci na otoku su ugostitelji", priznaje Miro Maričević, načelnik općine Lastovo. "Naše opredjeljenje je turizam te poljoprivreda i ribarstvo u njegovoj funkciji. Nažalost, jedini hotel na otoku, Solitudo u naselju Pasadur, sa 250 ležajeva, koji bi trebao vući naš turizam, svako malo mijenja vlasnika i ne funkcionira najbolje pa su lani imali svega 8000 noćenja. Tražili su da prema Prostornom plan proširimo turističku zonu, što smo i učinili jer su obećali nove sadržaje i veću ponudu hotela - bazene, wellness pa bi sezona umjesto dva trajala šest mjeseci. Međutim, osim što su investirali u vezove, ništa se drugo nije dogodilo", tuži se načelnik. I drugi Lastovci se žale da jedini hotel na otoku funkcionira kao "privatni ljetnikovac vlasnika", ukrajinskog trgovca strujom. Na mjestu drugog, već godinama zapuštenog hotela Sirena u trajektnoj luci Uble, u suradnji s privatnim partnerom općina namjerava otvoriti dom umirovljenika. Ni ribarstvo nije razvijeno jer ovdje nema plivalica i dubinskih koća. A teško je i s poljoprivredom; zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa obrađuje se svega 15 posto zemljišta. "Nažalost, Zakon o poljoprivrednom zemljištu koji bi sankcionirao neobrađivanje zemljišta dvaput je pao na Ustavnom sudu. Istina, on zadire u privatno vlasništvo, no zemljište je opće dobro. Komasacija nije uspjela i parcele su ostale zapuštene jer su premale za neku ozbiljniju proizvodnju", objašnjava Maričević.
Vinari, braća Šarić (na slici u prigodnoj nošnji), na izložbi 'Vino u Hrvata' dobili su srebro za plavac. Sagradili su novu vinariju, organiziraju degustacije...
Zbog neriješenog zemljišta pate i braća Nenad i Tonči Šarić, najveći lastovski proizvođači vina. Širili bi svoje vinograde, a nude im se samo minijaturne parcele od 100 ili 200 kvadrata. "Godišnje proizvedemo 10.000 litara vina, plavca i maraštine, što je lastovsko ime za rukatac", objašnjavaju nam Šarići s kojima smo razgovarali na pokladni utorak, koji je na Lastovu naročito slikovit pa su nam pozirali u prigodnoj nošnji. Vinogradarstvom su se počeli ozbiljnije baviti 1992. na nagovor enologa Vesne Bučan, a već dogodine dobili su na izložbi "Vino u Hrvata" srebro za plavac. Snažnijem razvoju vinarstva na otoku smeta što su vinogradi mahom u polju, a ne na strmini pokraj mora, što je naročito problematično za plavac. Šarići su sagradili novu vinariju, no i njima je problem kako prodati svoje vino - za sada ga plasiraju u nekoliko splitskih i zagrebačkih restorana. I to je to, drugih gospodarskih aktivnosti, osim sporadične gradnje gigantskih kuća koje se potom prodaju Talijanima, na otoku gotovo da i nema. Donedavna se ozbiljno planiralo otvaranje kamenoloma za vađenje kamena kojim bi se od erozije štitila talijanska obala, što zvuči puno gore od legendrane mletačke sječe velebitskih šuma. Ideja je srećom propala, a sadašnje je stanje zacementirano proglašenjem Parka prirode.
Među rijetkim poduzetnicima je Darinka Krnčević. Osnivačica je poljoprivredne zadruge Prijatelji Lastova i proizvodi desetak proizvoda
Ambiciozan projekt
Mogući spas za otok sa sve manje posla i stanovnika ipak se javio, i to iz Zagreba. Skupina stručnjaka okupljenih oko tvrtke Princeza Jadrana osmislila je, pod nazivom "Augusta Insula", drevnim imenom za Lastovo, 75 milijuna eura vrijedan projekt održivog razvoja otoka. Na mjestu napuštene vojarne Maršal Tito iznad mjesta Ubli, s kojom država već 20 godina ne zna što bi, tvrde da mogu već u roku od dvije godine podignuti Europski centar mediteranskih kultura, poput vina i maslinovog ulja. "Augusta Insula" bila bi i mjesto susreta znanstvenika iz cijele Europe, a osobito iz informatičko-tehnološkog sektora. Prema nacrtima arhitektice Vesne Horvat trebalo bi se sagraditi niz sadržaja: konferencijski centar, amfiteatar, planetarij, akvarij, botanički vrt s raslinjem svih zemalja EU, dva bazena s morskom vodom. Za smještaj gostiju, od kojih bi neki ovdje provodili duže vrijeme, planira se niz niskih, u prirodu uklopljenih paviljona, cijelo naselje za 500 ljudi standarda četiri zvjezdice, čime bi se broj stanovnika otoka približio brojci od 1622 koliko ih je bilo na popisu 1931. godine. Profitirat neće samo strani znanstvenici, već i Lastovci, napokon dobivaju sportsku dvoranu, ali i srednju školu nužnu za ostanak mladih na otoku. Od tog projekta mogao bi živjeti cijeli otok, stotinjak ljudi dobit će posao, dok ostali mogu živjeti od svojih restorana i drugih usluga. Općinsko vijeće je krajem ožujka, nakon prezentacije stručnjaka iz Princeze mora, jednoglasno prihvatilo projekt, a o nekim detaljima smo porazgovarali s njegovim autorom i direktorom Princeze Jadrana, Žarkom Galićem. Primjerice, kako skupiti 75 milijuna eura? "U prvom redu računamo na novac pristupnih fondova EU, ali i na neke velike, pogotovo IT kompanije, kao što su primjerice Microsoft ili Google, te na razne filantropske organizacije. Već u studenome planiramo donatorsku konferenciju za Lastovo, a želja nam je da upravo na tom otoku Hrvatska 2013. proslavi ulazak u EU. Do tada bi trebala biti završena barem prva faza projekta", kaže Galić. U priču možda uđe i Bill Gates, koji često dolazi na Lastovo, 2009. proveo je ovdje tri dana.
Malobrojni stanovnici otoka drže do običaja. Pokladni dan prilika je da pokažu svoje tradicionalne nošnje, dobro se zabave i privuku turiste
No prije svega valja doći do zemljišta. Nakon što su prihvatili projekt, Lastovci sada trebaju od Vlade tražiti da im prepusti 35 hektara na prostoru napuštene vojarne, što bi ostalo u njihovu vlasništvu i služilo kao udjel u osnivanju neprofitne udruge "Augusta Insula", koja će upravljati projektom. Želeći pokazati da su mu namjere čiste, Galić inzistira da općina jamči državi kako zemljište neće prodati nikom trećem, pa tako ni njemu. "Općina će imati velik udjel u ustanovi kao neprofitnoj organizaciji i punu financijsku kontrolu, osim toga sve će ići preko javne nabave", obećava Galić. "Znam da to danas zvuči čudno, no moja ekipa u ovaj projekt ulazi zbog javnog dobra jer ne želimo da Lastovo odumre, a to bi se brzo moglo dogoditi. Ovaj bi otok mogao ubrzo postati vrlo ugodan za život, ali i za posao", kaže Galić koji namjerava i sam postati njegov stanovnik. Ideju za projekt dobio je prije koju godinu, kada je dojedrio do Lastova i, vidjevši kako otok životari, odlučio nešto poduzeti. Planovi nisu ograničeni samo na bivšu vojarnu. Podzemni kružni tunel na poziciji Oslo brod pretvorio bi se u ugostiteljski objekt, a između Rta veljeg mora i Skrivene luke, zemljište opožareno 2006., uzet će se u koncesiju kako bi se sadnjom masline i plavca malog spriječila erozija tla. Nakon tog požara na otoku je ostalo svega desetak tisuća stabala maslina koje se obrađuju, i to samo sorte piculja, nekoć raširene po cijeloj Dubrovačkoj Republici, kojoj je Lastovo stoljećima pripadalo. Piculja je, naime, jedina otporna na hladne noći u lastovskim poljima.
Korak po korak
U nekoj od idućih faza na red će vjerojatno doći i zona u Jurjevoj luci, zapuštena mornarička baza u blizini Pasadura, poznatoj po prokopima za skrivanje ratnih brodova. Zatraži li jednog dana općina od države i to zemljište, Galić tamo planira mjesto za odmor najvažnijih gostiju i sponzora. U obližnjoj uvali Kremena, dobro zaštićenoj od vjetrova, gradila bi se marina. Turistima se na Lastovu ima što ponuditi, od ronjenja do promatranje zvijezda. Lastovsko je nebo, kaže Galić, pozivajući se na podatke iz zvjezdarnice u Višnjanu, drugo najčišće u svijetu nakon saharskog. U kratkom roku od Lastova želi napraviti mjesto na kojem znanstvenici mogu raditi kao bilo gdje drugdje, a da se poveznica s vanjskim svijetom ne bi svela samo na snažnu internetsku vezu, poradit će se i na novim modelima prijevoza. Sa svojim partnerom, zagrebačkom tvrtkom Geofoto, koja već ima manju flotu zrakoplova, osnivači Princeze Jadrana namjeravaju nabaviti hidroavion za od 10 do 15 osoba. Njime bi se do splitskog aerodroma stizalo za 20 minuta, što znači da putnik od Lastova do bilo koje relevantne europske metropole može doći za tri sata. Planiraju uvesti i brzobrodsku liniju od Lastova do pristaništa u Divuljama, smještenog uza splitski aerodrom. Osim toga osnivaju klaster mediteranskih kultura gdje će okupiti male proizvođače sira, ulja, soli i ljekovitog bilja i pomoći im u marketingu i prodaji. Uspiju li u tome, ni Darinka više neće imati problema s plasmanom svog džema, kapara i motara.
Preskupi trajekt
Turista bi na Lastovu možda bilo i više kada bi trajekt bio jeftiniji. S nekih otoka poslan je apel Jadroliniji da cijene u sezoni više ne podiže za uobičajenih 30 postom jer čak i zimi put od Splita do Lastova i natrag za automobil i njegove putnike stoji blizu tisuću kuna. "Nama je ipak najgore - Vis slovi kao vanjski otok, ali se do njega putuje 2,5 sata, a do nas pet sati", upozorava Maričević. Na otok se može doći i znatno bržim katamaranom, ali većina turista ne želi se odreći automobila.
Princeza Jadrana planira lanac marina od Oliba do Šipana
Tvrtka Princeza Jadrana planira sagraditi lanac od desetak luksuznih marina; uz Lastovo bile bi to Olib, Vrgada, Šipan, Hvar, Korčula... Prava otočna transverzala od Kvarnera do Šipana s planiranim troškom od 200 milijuna eura. "To su pravi nautički centri za megajahte, s punim komforom kao što je primjerice wellness, i u njima bi se gost zadržavao duže nego u postojećima. Sadašnje su marine uglavnom komunalne, nude samo vez što nije dovoljno za vlasnika broda, čija se vrijednost računa u milijunima eura. Na Mediteranu je danas 2500 megajahti, do 2015. bit će ih dvostruko više, a u Hrvatsku ih uplovi tek 400 godišnje", objašnjava poslovnu priliku Žarko Galić. Princeza Jadrana u tu je svrhu započela pregovarati o kupnji zemljišta po otocima, ali su morali zastati zbog sporog donošenja Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama.
Park prirode zaštitio ribu
Lastovski arhipelag, skupina od četrdesetak otoka i hridi, 2006. je proglašen parkom prirode. Koliko je PP sputao Lastovce? "Općenito, nisu nam bitno ograničene gospodarske aktivnosti, a u javnoj ustanovi PP zaposlilo se četvero domaćih ljudi. Smanjili smo broj ribara i alata nauštrb ribara sa strane, pa iako je bilo kritika da je to diskriminacija, drukčije ne možemo sačuvati ribu", kaže načelnik Marićević. Od 45 koncesijskih odobrenja pet su dobili Splićani i Korčulani koji su tu i prije ribarili. "I taj broj od 45 dozvola će se smanjiti, vjerojatno će oduzeti dozvole nekim Lastovcima jer u moru ima sve manje jastoga", upozorava načelnik.