6. studeni 2007.| Ivan Pandžić
Kriza u građevini zbog skupljih kredita
Rast cijene kredita srušit će cijenu nekretnina i pročistiti građevni sektor
Unatoč znatnom padu prodaje, prosječne cijene nekretnina još uvijek stagniraju
Već povećane kamate na stambene kredite u svim bankama te dodatno destimuliranje kredita građanima, koje je upravo najavio HNB, trebali bi znatno uzdrmati sadašnje stanje na tržištu nekretnina u Hrvatskoj, pogotovo u njegovu najdinamičnijem dijelu - Zagrebu. Uz povećanje kamatnih stopa, u ovoj godini se bilježi znatan pad prodaje stanova, opet, prvenstveno u Zagrebu, ali i manji broj izdanih građevnih dozvola, doduše, s većom vrijednošću radova jer se grade veliki stambeni i poslovni kompleksi. Kombinacija porasta kamatnih stopa i ograničevanja kreditiranja trebala bi prouzročiti smanjenje cijena nekretnina, ali iako takav rasplet situacije stručnjaci već duže najavljuju kao jedini realni, on se dosad nije dogodio. Štoviše, unatoč znatnom padu prodaje, prosječne cijene nekretnina stagniraju, dok su u prvom polugodištu cijene novih stanova rasle za gotovo 10 posto i prema Državnom zavodu za statistiku dosegle nešto više od 12 tisuća kuna po četvornom metru. No u trećem kvartalu su se obistinile najave o rastu kamata. Stručnjaci se slažu da bi to trebalo dovesti do "pozitivne krize" koja će sa sobom donijeti smanjenje cijena nekretnina i pročišćavanja građevinskog sektora na kojem će opstati samo najjači i najkvalitetniji. "Na svakom normalnom tržištu povećanje kamata na stambene kredite rezultira smanjenon potražnjom što uzrokuje smanjenje cijena. Grubo preračunano, ako kamate porastu za jedan postotni poen, na sadašnju prosječnu plaću u Hrvatskoj, ukupna mogućnost zaduženja je smanjena za 10 posto. S prosječnom plaćom na rok od 30 godina možete dignuti 90 umjesto 100 tisuća eura. Taj pad kupovne moći bi trebale pratiti i cijene", kaže Josip Tica s Ekonomskog fakulteta. Tica vidi razvoj situacije kroz tri opcije. Prva je i najmanje moguća u tržišno uređenom društvu. Pad prodaje će se nastaviti dok ekonomski rast ne poveća plaće i vrati kupovnu moć i kreditne mogućnosti na prethodno stanje.