Na mjesečnoj razini zabilježen je blagi rast (+0,2 posto), a u odnosu na kraj rujna prošle godine stanje kredita veće je za 17,1 milijardi kuna ili 6,4 posto. Pri tome treba istaknuti da su godišnje stope rasta posljednjih nekoliko mjeseci nešto niže nego u prvoj polovini godine. U odnosu na kraj prošle godine stanje kredita više je za 10,1 milijardi kuna ili 3,7 posto. U odnosu na kraj 2010. rastu ukupnih kredita najviše je pridonijelo kreditiranje poduzeća, a krediti ovom sektoru iznosili su 114,3 milijardi kuna, što je 5,7 posto više nego na kraju lanjske godine.
Rast kredita sektoru poduzeća počeo se intenzivirati još sredinom 2010., no dobar dio rasta potražnje može se pripisati većim poduzećima, navode RBA analitičari. S druge strane, krediti stanovništvu rastu znatno sporijom dinamikom, što odražava izostanak snažnijeg zapošljavanja te neizvjesnost na tržištu rada u pogledu ostvarivanja budućih dohodaka. Krediti stanovništvu na kraju su rujna iznosili 128,8 milijardi kuna, što je 1,2 milijarde kuna ili 1 posto više u odnosu na kraj prošle godine. Stambeni krediti, koji čine najveći dio kredita stanovništvu (46 posto), iznosili su 59,4 milijardi eura te su zabilježili rast od 6,5 posto godišnje. Međutim, s obzirom da se najveći dio kredita odobrava uz valutnu klauzulu, treba uzeti u obzir da je kuna oslabila 2,7 posto na godišnjoj razini, napominju analitičari.
Krediti državi iznosili su gotovo 37 milijardi kuna, što je 7,3 posto više nego na kraju prošle godine. U ovoj godini analitičari očekuju tek blagi oporavak kreditiranja, što je primarno posljedica potražnje poduzeća. Međutim, povećanje potražnje uglavnom se odnosi na velika poduzeća s boljim mogućnostima naplate potraživanja od kupaca, dok u segmentu srednjih te posebno malih poduzeća i dalje prevladava nesigurnost, zaključuje se u analizi.
(pd)