Na mjesečnoj razini zabilježen je blagi rast od 0,7 posto, a u odnosu na kraj listopada prošle godine stanje kredita veće je za 19,5 milijardi kuna ili 7,4 posto. U odnosu na kraj 2010. stanje kredita više je za 12,1 milijardi kuna ili 4,4 posto. U odnosu na kraj 2010. rast ukupnih kredita dominantno je posljedica rasta kredita poduzeća. Krediti ovom sektoru iznosili su 114,9 milijardi kuna, što je 6,3 posto više nego na kraju 2010., no dobar dio rasta potražnje može se pripisati većim poduzećima, napominju RBA analitičari.
S druge strane, godišnje stope rasta kredita stanovništvu znatno su slabije, što odražava izostanak snažnijeg zapošljavanja te neizvjesnost na tržištu rada u pogledu ostvarivanja budućih dohodaka. Krediti stanovništvu na u listopadu su blago pali u odnosu na rujan. Iznosili su 128,6 milijardi kuna, što je 1,1 milijardi kuna ili 0,8 posto više u odnosu na kraj prošle godine. Stambeni krediti, koji čine najveći dio kredita stanovništvu (46 posto), iznosili su 59,3 milijarde kuna te su zabilježili rast od 7,1 posto godišnje. Međutim, s obzirom da se najveći dio kredita odobrava uz valutnu klauzulu, treba uzeti u obzir da je kuna oslabila u odnosu na euro 2 posto na godišnjoj razini, stoji u analizi.
Krediti državi su najviše pridonijeli rastu ukupnih kredita u listopadu. Dosegnuli su 38,5 milijardi kuna, što je 11,9 posto više nego na kraju prošle godine. U ovoj godini analitičari očekuju tek blagi oporavak kreditiranja, što je primarno posljedica potražnje poduzeća. Međutim, povećanje potražnje uglavnom se odnosi na velika poduzeća s boljim mogućnostima naplate potraživanja od kupaca, dok u segmentu srednjih te posebno malih poduzeća i dalje prevladava nesigurnost, zaključuje se u analizi.
(pd)