Na mjesečnoj razini zabilježen je blagi rast (+1,0 posto), a u odnosu na kraj studenog prošle godine stanje kredita veće je za 17,2 milijarde kuna ili 6,3 posto. U odnosu na kraj prošle godine stanje kredita više je za gotovo 15 milijardi kuna ili 5,5 posto. U odnosu na kraj 2010. rast ukupnih kredita dominantno je posljedica rasta kredita poduzećima. Krediti ovom sektoru dosegnuli su 116,9 milijardi kuna, što je 8,1 posto više nego na kraju 2010. godine, no dobar dio rasta potražnje može se pripisati većim poduzećima, pišu RBA analitičari.
S druge strane, godišnje stope rasta kredita stanovništvu znatno su slabije, što odražava izostanak snažnijeg zapošljavanja te neizvjesnost na tržištu rada u pogledu ostvarivanja budućih dohodaka, napominje se u analizi. Krediti stanovništvu u studenom su nastavili blago padati na mjesečnoj razini. Iznosili su 128,5 milijardi kuna, što je 966 milijuna kuna ili 0,8 posto više u odnosu na kraj 2010. godine. Stambeni krediti, koji čine najveći dio kredita stanovništvu (46 posto), iznosili su 59,2 milijarde kuna te su zabilježili rast od 4,4 posto godišnje. Međutim, s obzirom da se najveći dio kredita odobrava uz valutnu klauzulu, treba uzeti u obzir da je kuna oslabila u odnosu na euro 1,1 posto na godišnjoj razini.
Krediti državi su u studenom porasli za 1,2 milijardu kuna. Dosegnuli su 37,3 milijarde kuna, što je 8,4 posto više nego na kraju 2010. godine. U ovoj godini analitičari očekuju slična kretanja kao i u 2011. Krediti će vjerojatno porasti, ali vrlo blago, pri čemu će rast biti generiran primarno potražnjom poduzeća (uglavnom velikih poduzeća s boljim mogućnostima naplate potraživanja od kupaca). S obzirom na već razmjerno visoku zaduženost kućanstava, analitičari ne očekuju rast potražnje za kreditima ovog segmenta.
(pd)